Glede staništa ovu skromnu biljku možemo samoniklu naći uz gajeve, puteve, naselja, kuće, tj. posvuda. U narodu je poznata kao bazga, crna bazga, baz, bazika, a znanstvenog naziva Sambucus nigra L. te potječe iz porodice Caprifoliaceae odnosno kozokrvnice zapravo spada među najstarije i najljekovitije biljke Europe.
Hipokrat, najpoznatiji antički liječnik znao je govoriti da mu bazga može zamjeniti gotovo sve lijekove. Kod starih naroda bazga je bila simbol rođenja i smrti, služila je za zaštitu od zlih sila.
Kod nas raste posvuda, od Dalmacije do Slavonije, od Istre do Iloka. Koristi se kao diuretik i blagi laksativ, pogotovo kod gripe jer pospješuje lučenje vode iz organizma čovjeka, za lakše iskašljavanje sluzi nakupljene u dišnim putovima, protiv kašlja i dr. Iako službena farmakologija nije uspjela potvrditi diuretičko i laksativno djelovanje, bazga se upravo zbog tih svojstava najčešće koristi u pripremi čajeva za mršavljenje. Kao aromatična biljka upotrebljava se u prehrani pri spravljanju pekmeza, kompota, voćnog soka, rakije i sl. od suhih bobica koje su njen plod. U prehrambenoj industriji plodovi se koriste u velikim količinama kao prirodno bojilo.
Bazgu je važno razlikovati od slične abidovine ili burjana (Sambucus ebulus L., – Caprifoliaceae) koja je također višegodišnja zeljasta biljka, rebraste stabljike, crvenkastog cvijeta, crvenkastog ploda a naraste do 2 m u visinu. Bazga je listopadni, do 10 metara visoki višegodišnji grm. Grane su ispunjene bijelom srčikom koja je u mladim granama dosta široka. Kora je svjetlosmeđa do sivkastobijela, posuta brojnim plutastim bradavicama. Listovi su nasuprotni, neparno perasti, s pet jajastih, pri vrhu suženih lisaka pilastog ruba. Cvjetovi formiraju peterozrakaste cvatove (5 sraslih latica), bijele su boje, promjera 15-25 cm i ugodna su mirisa. Cvjetovi dobro privlače kukce koji pospješuju oplodnju i formiranje plodova, bazga je i medonosna biljka s obzirom da sa jednog hektara daje 50 – 70 kg meda. Plodovi su sjajne, crne ili tamno smeđe bobe promjera 4 – 6 mm. Cvjetovi (Sambuci flores) se ubiru prije sušenje latica. Cvatnja bazge traje oko 60-80 dana (lipanj-kolovoz), a najkvalitetnija je prva berba, ona u lipnju. Ubrani cvjetovi se suše na temperaturi do 40°C ili prirodnim putem tako da osušeni cvjetovi zadrže svoju prirodnu boju. Osjetljivi sakupljači cvijeta bazge mogu imati i alergije na rukama ili tijelu kod izravnog kontakta pa se za berbu preporučuju zaštitne rukavice i prikladna oprema. Berba se obavlja ručno, loznim škarama jer kidanje oštećuje biljku. U fitoterapiji se također koriste cvijetovi zato jer su bogati flavonidima, derivatima kavene kiseline i triterpenima. Dok se destilacijom cvjetova dobiva esencijalno ulje konzistencije maslaca, jer sadrži velike količine masnih kiselina.
Osim što raste samoniklo, bazga se može i uzgajati u kulturi. Voli plodna, humusna, dušikom bogata, vlažna tla. Najbolji način razmnožavanja je sadnicama (iz starijih grana) i reznicama (iz mlađih grana) ali se može proizvesti rasad iz sjemena i obaviti sadnja. Proizvodnja sadnica i reznica je jednostavna. U veljači se odsjeku starije grane (za sadnice) ili u ožujku mlađe grančice (za reznice). Sadnja sadnica i reznica se obavlja tako da se iznad površine tla vide po jedno do dva okca iz kojih će izbiti novi pup, stabljika i grane. Izuzev okopavanja ili kultiviranja nije potrebna do jeseni nikakva agrotehnička mjera. Od proljeća do jeseni se razvije korijen, stabljika i list pa se sadnice ili reznice sade i presađuju na željeno mjesto. Razmak sadnje (biljka od biljke) je 1-1,5 m. U godini sadnje je herbicidima potrebno ukloniti korov, a u narednim godinama eksploatacije, biljke se mogu održavati čestom košnjom i formiranjem tratine. Što se tiče pripreme tla za sadnju bazge ona se obavlja po sustavu priprema tla za ozimine ili jarine. Oranje se izvodi što dublje 30-40 cm a poželjno je obaviti uklanjanje tabana pluga podrivanjem. Kako se radi o višegodišnjoj vrsti, hranidbu bazge je potrebito podesiti vremenu eksploatacije. Vrlo je korisno dodavati stajnjak pod osnovnu obradu tla, 30-60 t/ha. Također se preporuča i mineralna gnojidba, te je osnovnu brazdu potrebno unijeti 200-250 kg/ha P2O5 i 120-150kg/ha K2O te 120-150 kg/ha N.
Potrebna su nam 2 velika rascvjetana cvata bazge, 1 čaša od 2 dcl kristalnog šećera, 0,5 dcl vode, 1 puna mala žlica limunske kiseline, za pohranu nam je potrebno: 1 velika žlica šećera u prahu, pola male žlice škrobnog brašna i pola male žlice askorbinske kiseline koja se može kupiti u biljnim drogerijama ili ljekarnama.
Priprema: cvatove jedne grančice potopite u 1 dcl vode i ostavite poklopljene da odstoje 12 – 24 sata. U manji lonac dodajte šećer, prelijte ga vodom od bazge koju ste procijedili kroz malo cijedilo te zakuhajte. Lagano miješajte dok se šećer ne otopi. Dok se smjesa zagrijava, pažljivo otkidajte cvijetiće sa cvijetnih grančica drugog cvata. Kuhajte bez mješanja, a sirup mora dostići temperturu od 155°C, temperaturu ćete provjeriti tako što ćete žličicu umočiti u sirup i kapnuti u čašu sa hladnom vodom, ukoliko se smjesa rastapa gotova je tek na pola. Kada vam ukapana smjesa stvori kuglicu koja će pasti na dno čaše – smjesa je gotova. Smaknite lonac sa vatre i pričekajte dok ne prestane stvaranje balončića. Umješajte limunsku kiselinu i cvjetove bazge. Smjesu izlijte u lagano nauljen pleh i ostavite da se ohladi sve dok ne bude pogodna za modeliranje rukama (kada se smjesa više ne lijepi sa ruke). Otkidajte smjesu i brzo formirajte kuglice jer kad se smjesa jednom skruti ne može se više modelirati. Pomješajte šećer u prahu, škrobno brašno i ako imate askorbinsku kiselinu u staklenci, dodajte bonbone, čvrsto zatvorite staklenku i protresite ju, kako bi smjesa šećera u prahu obložila bonbone. Bonbone čuvajte u zatvorenoj posudi koju je potrebno protresti svaki put prije upotrebe.
