Đorđe Matić
Jelena Dimitrijević – Srpska Sapfo koja je pomjerala granice
Jelena J. Dimitrijević (27. mart 1862. – 10. april 1945.), jedna od najzanimljivijih i moguće najmisterioznijih pojava srpske kulture u posljednja dva vijeka, svjetska putnica, književnica i borac za ženska prava
Miloš Zubac: Moja poezija formirala bi mog mladog oca
Pjesnik, književni kritičar i kantautor: Jednom sam rekao kako je najveći uspeh moje poezije to što bi ona formirala mog mladog oca, Peru Zupca – da je nekim čudesnim vremenskim obrtom mogao da je čita kao širokobriješki gimnazijalac
Srbi u Istri u recentnoj historiji
Početkom devedesetih bilo je u Istri otprilike 22000 Srba, danas ih je doslovno duplo manje, oko 11000. Ako se uzme broj neopredjeljenih, bilo iz straha ili praktičnih razloga, a njima se prirodaju neupisani, asimilirani i tako dalje – taj broj je dakako mnogo veći.
Srbi u Istri – vjekovi prilagođavanja i samoodržanja
Iako ova grana naroda nije dovoljno istražena do danas, ostala su ipak svjedočanstva i dokumenti gdje se makar ukratko spominje i tematizira dolazak i nakon toga opstojanje Srba na istarskom poluotoku. Na iznenađenje mnogih, radi se o historiji višestoljetnoj
Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice
Neobično živog i agilnog uma, fantastičnog pamćenja i u visokoj dobi, a velikog iskustva, Bordo je živa historija i jedan od posljednih pripadnika generacije koja je prošla golem i neponovljiv komad jedne nevjerojatne epohe. Razgovarati s Bordom je zato privilegija u mnogo pogleda, i kad komentira svoj rad, kad podvlači crtu pod svojim opusom, ali i kad se govori o prošlosti, općoj, našega naroda – sve je prožeto umjetnikovom biografijom, vlastitim stavovima i ličnim pečatom
Simo Matavulj ili – biti voljen, a biti neshvaćen
Nikakvi historijski „objektivni“ razlozi, nikakva ideologija, čak ni rat, ništa ne može opravdati brisanje Sime Matavulja iz hrvatske nacionalne kulture, odstranjivanje toga dalmatinskog, šibenskog pisca pur sangue, i uostalom toga hrvatskog pisca. Ako išta dijelimo u kulturi i književnosti, kao djelo koje pripada i jednom i drugom narodu, to je Bakonja fra Brne, iz najočitijih pa onda i svih drugih razloga
Praxis – filozofska škola i neizbježnost pripadnosti
Ako je u polju filozofije, društvenih znanosti i humanistike nešto odavde imalo respektabilnost i ugled u svijetu, to je kroz više od desetljeća imao Praxis, kao časopis i kao (pod)pravac u filozofiji