Ubjedljiva pobjeda Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika, na izborima koji su u BiH održani 4. oktobra, ošamutila je političku scenu cijele zemlje. Već tokom izborne noći bilo je jasno da takav rezultat nije očekivao ni sam Dodik, pa ni stepen iznenađenja koji su pokazali svi glavni akteri političkih procesa takođe nije neočekivan.
SNSD je najubjedljiviju pobjedu još od 2006. godine i dolaska na vlast ostvario u specifičnim uslovima dosad neviđenim u praksi. Prije svega, ovogodišnji izbori su sprovedeni pomoću modernih tehnologija, što je podrazumijevalo skeniranje svih glasačkih listića i njihovo automatsko prebrojavanje. Izmjene Izbornog zakona BiH, koje su omogućile sprovođenje izbora po novim pravilima, nametnuo je Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika, a krajnji cilj tog posla bilo je sprečavanje manipulacija, izborne krađe i drugih malverzacija, za šta je opozicija masovno optuživala vlast u prethodnim decenijama. Nakon što su već sat vremena nakon zatvaranja birališta objavljeni prvi rezultati sa izuzetno velikog uzorka, Dodik je mogao da proglasi pobjedu, a jedan njegov saradnik prethodno je novinarima prenio njegove riječi izrečene u bekstejdžu: „Izgleda da su svih ovih godina nas krali.“ U danima nakon izbora nije se čula nijedna optužba za krađu, što je mnoge navelo na zaključak da su „skeneri položili ispit“.
Druga bitna razlika u odnosu na prethodne izborne cikluse je u tome što je SNSD na ove izbore izašao bez Dodika kao kandidata za bilo koji nivo. Opet zahvaljujući Šmitu, Dodiku je zabranjeno obavljanje funkcija koje se finansiraju iz budžeta, pa je u kampanju ušao samo kao predsjednik stranke, dok su kao kandidati za ključne pozicije bili istureni njegovi najbliži saradnici. SNSD je u kampanji, umjesto dosadašnjeg liderskog, primijenio timski pristup koji je na prvi pogled bio izuzetno rizičan, ali se u konačnici pokazao više nego uspješan. Epilog – SNSD će u naredne četiri godine imati predsjednika Republike Srpske, srpskog člana u Predsjedništvu BiH, komotnu većinu zajedno sa koalicionim partnerima u Narodnoj skupštini Republike Srpske i biće nezaobilazan faktor u formiranju izvršne vlasti na nivou BiH.
Osim ošamućenosti ovakav Dodikov rezultat izazvao je i veliku nervozu u Sarajevu. Jedna od ključnih poruka u kampanji stranaka iz glavnog grada bila je da se „Dodiku mora oduzeti mogućnost da upravlja državom“. Nakon što su rezultati izbora ugasili takve nade, u Sarajevu je počelo unutrašnje prebrojavanje čiji bi ishod trebalo da bude povratak na vlast Stranke demokratske akcije (SDA). Partija Bakira Izetbegovića protekle četiri godine provela je u opoziciji, ali je na izborima ostvarila odličan rezultat u trci za poslaničke mandate na svim nivoima, dok je jedini poraz zabilježio upravo njen lider. Izetbegović je izgubio trku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH od SDP-ovog Denisa Bećirovića koji je tako spasao čast vlastite partije i ostavio mogućnost da, iako druga po snazi, ipak i sama uđe u vlast sa SDA.
Možda je najvažnija promjena koja bi dramatično mogla da utiče na razvoj događaja u zemlji u naredne četiri godine ona koja se odnosi na poziciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U proteklih 20 godina čak 16 je na toj poziciji proveo Željko Komšić, nominalno Hrvat, a u praksi zastupnik i veliki borac za bošnjačke interese. Izborne statistike su pokazale da je Komšić svaki put bivao izabran glasovima Bošnjaka kojih ima mnogo više na prostoru Federacije BiH što je izazvalo ozlojeđenost autentičnih hrvatskih partija koje su u tom periodu konstantno tražile kako izmjene izbornog zakona tako i treći entitet. Komšić na ovim izborima nije mogao da bude kandidat, ali je njegova stranka kao kandidata isturila njegovog dojučerašnjeg savjetnika Slavena Kovačevića. Ipak, bošnjački glasovi su se rasuli na Izetbegovića, Bećirovića i još dva bošnjačka kandidata, pa u bazenu nije bilo dovoljno podrške za Kovačevića, što je otvorilo put za pobjedu Darijane Filipović iz HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Imajući u vidu dugogodišnje partnerstvo Dodika i Čovića sarajevske strepnje od omjera 2:1 u Predsjedništvu BiH pretvorile su se u ozbiljan strah za budućnost zemlje nakon objave rezultata izbora. Strah je motivisan prethodnom dvodecenijskom praksom u kojoj su pomenuti Komšić i bošnjački član redovno donosili 2:1 u korist Sarajeva. Iako ne postoje nikakva najave da će promjena ovog odnosa srušiti državu, iz sarajevske vizure to je već gotova stvar.
A stvari, ipak, nisu tako jednostavne.
Izborni rezultati, pak, najavljuju novu eru odnosa u BiH koji bi u konačnici, koliko god to paradoksalno u ovom momentu zvučalo, mogli donijeti toliko priželjkivanu stabilnost. Potrebno je samo da to shvate oni koji su nestabilnost uzrokovali do sada.
