Vortex Strings: Crossover glazba ima potencijala mladima približiti klasiku

Piše: M.V. / P-portal.net

Na Sedmom kongresu Privrednikovih stipendista i srpske omladine, koji se održava ove subote u Srpskoj pravoslavnoj općoj gimnaziji „Kantakuzina Katarina Branković“ u Zagrebu, nastupit će Vortex Strings, zagrebački kvartet kojeg …

Na Sedmom kongresu Privrednikovih stipendista i srpske omladine, koji se održava ove subote u Srpskoj pravoslavnoj općoj gimnaziji „Kantakuzina Katarina Branković“ u Zagrebu, nastupit će Vortex Strings, zagrebački kvartet kojeg čine Ana Gjud na violončelu , Ana Marija Šir na violi te Vlasta Crnogorac i Ana Dražinić na violinama.

Za akademski obrazovane glazbenice protekla je godina bila itekako uspješna, a od svih nastupa najviše se ističe onaj na novosadskom Exit festivalu, kada su nastupale sa poznatim svjetskim baletnom Sergejom Polunjinom.

Ana Gjud, bivša ravnateljica glazbene škole u Beogradu i pokretačica sastava, govori kako u 2019. godini planiraju ići dalje te probiti svoje granice sa električnim instrumentima, te u kombiniranju pjevanja i sviranja.

„Svakako mislim da je došlo vrijeme kada će naša kreativnost biti zabeležena. Uskoro ulazimo u studio i počinjemo sa ozbiljnim radom i sve to pod dirigentskom palicom maestra i producenta Filipa Gjuda“ – kaže Ana.

Crossover glazba koju djevojke sviraju predstavlja miks različitih stilova – najčešće je riječ o kombinaciji klasične glazbe i pop-a i rock-a. Za njih je to glazba koju i privatno vole, pa tako i rade aranžmane od samo onih pjesmama koje se im se sviđaju.

„Oduvijek smo izlazile iz zadanih okvira pa smo tako još i na Akademiji uspješno kršile pravilo ne tezgarenja jer vježbanje ne smije da trpi pa smo ipak završile te iste studije sa najvišim ocjenama“ – kaže Gjud.

Ana Dražinić kaže kako taj žanr ima potencijala mladima približiti klasičnu glazbu.

„Definitivno sam za taj pristup jer imate priliku približiti im klasiku na primjer uz poznate klasike iz filmske glazbe, pop i rock muzike ili jazz standarda. Mladima je to zasigurno interesantnije i usudila bih se reči, pitkije“ – govori Dražinić.

Za hrvatsku scenu kažu da dobro stojimo po pitanju talenta i kvalitete, no da oni često ne nađu put do šire javnosti. Razvoj često koče honorari i zakonska regulacija, što je, kažu, osnovna razlika hrvatske i svjetske scene.

„Kazališni orkestri u Hrvatskoj imaju ugovore na određeno i samim time smo u egzistencijalno podređenom odnosu, a i lakše nam je nametnuti posluh. Ako ti ugovor traje još 8 mjeseci, imaš dva kredita i malu djecu, umjereniji si u izražavanju stavova“ – kaže Ana Marija Šir.

Gjud, koja dolazi iz Beograda, kaže da u Srbiji sastava poput njihovog ima više, te da svi imaju više angažmana.

„Da li je do veće zemlje ili  veće potražnje ne znam, ali znam da smo mi u Hrvatskoj jedine koje ovo rade na ovaj način, a pritom imaju svoje aranžmane“, kaže Gjud.

A nastupi uvijek počinju kavom, otkriva Vlasta Crnogorac. Na kavi se, kaže, izlažu nove ideje, dogovara se repertoar, raspravlja se o stajlingu…

„Naše probe ne odvijaju se po nekom ustaljenom rasporedu, nego ih dogovaramo prema ugovorenim nastupima. Broj proba najviše ovisi o programu nastupa, a s obzirom na to da smo sve iskusne profesionalne glazbenice i da pripremu i vježbanje odradimo individualno i na probe dolazimo spremne, najčešće se radi o jednoj ili dvije probe na kojima sve samo malo ‘izbrusimo’ zajedno“ – zaključuje Vlasta.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: