Moj otac upisan je u posjedovni list koji se izdaje u Područnom uredu za katastar. Međutim, za čestice koje su navedene u posjedu u zemljišnim knjigama koje se vode kod općinskog suda označeni su za mene nepoznati vlasnici, koji zemlju nikada nisu koristili.
Otac je preminuo i ja sam jedini nasljednik. Na koji način se mogu upisati u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnina za koje je u posjedovnom listu kao posjednik naveden moj pokojni otac?
Milena K., Vrginmost
Polazeći od činjenice da nije provedena ostavinska rasprava za predmetne nekretnine nakon smrti vašeg oca, kao prvo potrebno je podnijeti zahtjev za provođenje ostavinske rasprave kod nadležnog općinskog suda na način da se kao ostavinska imovina prijavi tzv. izvanknjižno vlasništvo iz posjedovnog lista koje je glasilo na vašeg oca. Nakon što sud donese predmetno rješenje o nasljeđivanju u kojem ste proglašeni nasljednikom, ovlašteni ste pokrenuti ili takozvani pojedinačni ispravni postupak pred zemljišno-knjižnim odjelom mjesno nadležnog općinskog suda ili možete podnijeti tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama koje su u posjedovnom listu glasile na vašeg oca i to protiv svih onih koji su u zemljišnim knjigama prema zemljišno-knjižnim izvacima upisani kao vlasnici na predmetnim česticama.
Koji ćete od ova dva postupka koristiti radi usklađivanja pravnog i stvarnog stanja u zemljišnim knjigama ovisi isključivo o praksi, odnosno načinu rada mjesno nadležnog suda. U svakom slučaju, pred svakim općinskim građanskim sudom može se podnijeti tužba radi utvrđenja prava vlasništva.
U predmetnoj tužbu utvrđenja prava vlasništva trebate se pozvati na stjecanje prava vlasništva temeljem dosjelosti. Dosjelošću posjednik koji dulje vrijeme posjeduje stvar, kao da je njezin vlasnik, a posjed mu ima određenu kvalitetu, stječe pravo vlasništva te stvari. Time se dugotrajni nesklad stvarnog i pravnog stanja otklanja. Pravno stanje koje se odnosi na upis u zemljišne knjige usklađuje se s dugotrajnim stvarnim stanjem. Prema čl. 129 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 8/09 i 153/09, dalje u tekstu ZV), u trenutku kada se steknu zakonom propisane pretpostavke, vlasništvo prethodno upisanih osoba u zemljišne knjige, odnosno prednika prestaje i mimo njihove volje. Dosjelost se zasniva na samostalnom posjedu koji traje određeno vrijeme. Postoje različite vrste dosjelosti: kod redovne se na temelju zakonitog, istinitog i poštenog posjeda stječe vlasništvo protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (čl.159 st. 3 ZV-a), dok kod izvanredne dosjelosti samostalni posjednik nekretnine, kojemu je posjed barem pošten, stječe vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (čl.159 st. 3 ZV-a).
Stoga u takvom postupku utvrđenja prava vlasništva morate dokazati dugogodišnji posjed i to na način da se predlaže saslušanje svjedoka koji imaju saznanja tko posjeduje i koristi predmetne nekretnine, te se uz tužbu svakako moraju priložiti zemljišno-knjižni izvaci za predmetne čestice, kao i posjedovni list. U ovakvim predmetima obično se javljaju problemi oko toga što su tuženici, odnosno osobe koje su upisane u zemljišne knjige nepoznate sadašnjem vlasniku, nepoznate su njihove adrese, te se u tom slučaju već u samoj tužbi predlaže imenovanje privremenih staratelja koji će zastupati interese stranaka nepoznatog prebivališta i boravišta.
Također je bitno navesti da tužbeni zahtjev mora sadržavati oznake i podatke o katastarskom broju i površini katastarskih čestica, kao i o katastarskoj općini na kojoj leže, sve kako su ti podaci označeni u zemljišnim knjigama. Ukoliko sud donese presudu kojom se utvrđuje vlasništvo bez točnih podataka o nekretnini, ta presuda neće biti provediva u zemljišnim knjigama, pa će i posao biti uzaludan.
Nakon što nadležni općinski sud provede postupak i donese odluku odnosno presudu kojom se utvrđuje da ste vlasnik predmetnih nekretnina opisanih u tužbenom zahtjevu, te nakon što ta odluka postane pravomoćna i ovršna, stekli ste valjanu ispravu na temelju koje podnosite prijedlog za uknjižbu prava vlasništva zemljišno-knjižnom odjelu nadležnog suda, ukoliko pravomoćna presuda ne bude dostavljena zemljišno-knjižnom odjelu službenim putem.
Na kraju treba navesti da u ovakvim postupcima radi utvrđenja prava vlasništva temeljem dosjelosti i nema spora o vlasništvu, jer se pravo vlasništva dosjelošću stječe po sili zakona čim se ispune zakonske pretpostavke (dugotrajni posjed kroz zakonom propisano vrijeme od deset odnosno 20 godina), ali pravomoćna i ovršna presuda služi kao pretpostavka pomoću koje se ostvaruje uknjižba prava vlasništva u zemljišne knjige.
