Svetozar Pribićević – zastupnik sloge Srba i Hrvata

Piše: Bojan Munjin

Na današnji dan, 26. oktobra 1875. godine rođen je Svetozar Pribićević, politički predstavnik Srba iz Hrvatske
Svetozar Pribićević

Za jednog političara, moglo bi se reći da je to bio tragičan život. Prepun teških razočarenja, nasilja, progona i neispunjenih ideala. Život Svetozara Pribićevića, političkog predstavnika Srba iz Hrvatske, u turbulentnim vremenima prvih decenija XX vijeka i nije mogao biti drugačiji. Od oca Vase, učitelja iz sela Glavičani pored Dvora na Uni i majke Hristine, Svetozar Pribićević je rođen 26. oktobra 1875. u tadašnjoj Kostajnici (današnjoj Hrvatskoj Kostajnici), uz trojicu braće, Adama, Milana i Valerijana.

Na studiju matematike i fizike u Zagrebu Pribićević je pripadao krugu napredne omladine. Svoje političke poglede iznio je 1897. u programskom članku „Misao vodilja Srba i Hrvata“ (u almanahu Narodna misao) u kojem je zastupao gledište da su Srbi i Hrvati jedan narod, bez obzira na njihovu različitost. U tom smislu je zajedno sa Stjepanom Radićem 1900. godine pokrenuo Glas ujedinjene hrvatske, srpske i slovenačke omladine. Kao član Srpske samostalne stranke ušao je u Hrvatsko-srpsku koaliciju koja je bila važan faktor političke sloge Hrvata i Srba toga vremena. Kao trn u oku hrvatske političke desnice, Pribićevića su, zajedno s njegovim koalicionim partnerom Franom Supilom, pretukli frankovci 1909. godine u centru Zagreba. Nakon Prvog svjetskog rata, 1918. godine, u Kraljevini SHS, Pribićević je i dalje zastupnik jugoslavenskog integralizma, s idejom „narodnog jedinstva Hrvata i Srba“. Bori se protiv federalističkih stavova svog dojučerašnjeg druga Stjepana Radića i zajedno sa Ljubom Davidovićem osniva Demokratsku stranku.

Polako međutim shvaća da bi centralizam Srpske radikalne stranke i Nikole Pašića mogao naštetiti Srbima u Hrvatskoj pa, i dalje na ideji unitarizma, osniva Samostalnu demokratsku stranku. Razumijevajući sve više da je neriješeno nacionalno pitanje kamen o vratu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca i boreći se protiv prevage monarhističkih ideja u Hrvatskoj, Pribićević se 1927. ponovo priklanja Stjepanu Radiću i ideji federalizma. Zajedno s njim osniva Seljačko-demokratsku koaliciju. U trenutku atentata poslanika Narodne radikalne stranke Puniše Račića, na poslanike Hrvatske seljačke stranke, u beogradskoj skupštini, 20. juna 1928. godine, Pribićević sjedi, rame uz rame, uz Stjepana Radića koji je tada smrtno ranjen, ali u kiši metaka, koji pogađaju još četiri HSS-ova zastupnika, Pribićević ostaje neozlijeđen.

Već 5. jula 1928. godine, dok Radić leži na samrti, kralj Aleksandar je sastavio prijedlog razgraničenja s Hrvatima, putem amputacije svih hrvatskih teritorija na kojima žive Srbi i predaje ga Pribićeviću. Iznenađeni Pribićević jetko odgovara kralju: „Veličanstvo, vi ste jedini kralj u cjelokupnoj historiji koji hoće da smanji sopstvenu državu.“ Kraljev prijedlog ne samo da nije prihvaćen nego je razbuktao još veće strasti, a Seljačko-demokratska koalicija izdaje svoju rezoluciju koju potpisuju Pribićević i tada još živi Radić, u kojoj se u kraljevini traži autonomija za Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu, Vojvodinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju.

Uspostavom Šestojanuarske diktature 1929. godine za Pribićevića nastupa period sloma njegovih političkih ideala i vrijeme lične kalvarije. Prvo je bio interniran u selo Brus podno Kopaonika, a nakon toga je izgnan u Čehoslovačku, odnosno Francusku. U Parizu piše knjigu na francuskom jeziku, „Diktatura kralja Aleksandra“, ali  i „Pismo Srbima“ (1933.), u kojem se zalagao za sporazum Srba i Hrvata na osnovu ravnopravnosti obaju naroda: „Svaki drugi put i rješenje značilo bi vječite trzavice, međusobne sukobe i ratove, koji bi se na kraju katastrofalno završili za oboje“, pisao je proročanski u tom pismu. Svetozar Pribićević umire bolestan, slab i razočaran, u Pragu, 15. septembra 1936. godine. Kako bi se, na primjer, danas osjećao Svetozar Pribićević i kakvi bi bili stavovi o njemu? Najvjerojatnije bi bilo onako kao i onda: Pribićević bi bio teško razočaran odnosima među tim sličnim narodima na ovom komadiću jugoistoka Evropa, a hrvatska i srpska politička desnica jednako bi ga prezirali.

 

Ministarstvo kulture


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: