Građanski rat u BiH i prve postratne godine dominantna su tema sarajevske kinematografije u posljednje tri decenije. Svjetski poznati i nagrađivani „Ničija zemlja“ i „Kvo vadis, Aida“ pripadaju toj kategoriji, ali tu je i cijeli niz nešto manje poznatih filmova. I pored dominacije iste teme, u Sarajevu nikome dosada nije palo na pamet da snimi film ili seriju o Aliji Izetbegoviću ili Naseru Oriću. Ali kad već neće Sarajevo, hoće Ankara.

Objavljivanje trejlera serije o Oriću snimljene u produkciji turske državne televizije prije nekoliko dana izazvalo je niz reagovanja u srpskoj javnosti regiona. Činjenica da su se Turci usudili da na velikom ekranu prikažu život i ratni put ratnog komandanta Srebrenice kojem je dva puta suđeno za ratne zločine i koga Srbi u Podrinju smatraju odgovornim za smrt na stotine njihovih sunarodnika ocijenjena je kao sramota i uvreda za sve žrtve.

„Ta serija je posljedica nerada pravosuđa na nivou BiH i Haškog tribunala. Upravo su ove sudske instance donijele sramne oslobađajuće presude za Orića, pa tako sada imamo i alibi da se mogu snimati serije ovoga tipa“, ocjena je direktora Centra za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih Republike Srpske Viktora Nuždića.

Orić je bio optužen u Hagu za ratne zločine nad Srbima u Podrinju po komandnoj odgovornosti, ali sudije su odlučile da nije kriv. Nekoliko godina nakon Haga, Tužilaštvo BiH ga je optužilo da je lično počinio određene zločine, ali i u tom procesu je oslobođen, što je bila prava so na ranu srpskim udruženjima. Potpuno je nevjerovatno da za smrt više od 3.000 Srba u Podrinju nije odgovarao baš niko, osim Albanke Elfete Veseli, koja je osuđena za ubistvo dječaka Slobodana Stojanovića. Zločini u Kravici, Skelanima, Zalazju i brojnim drugim selima oko Srebrenice nisu, međutim, dobili sudski epilog.

Iz trejlera serije o Oriću nije moguće zaključiti da li su se scenarista i režiser bavili tim segmentom njegove „karijere“. Upućeni tvrde da upadi u srpska sela i stravični zločini nisu pomenuti, naprotiv, napad na Kravicu prikazan je navodno kao briljantna vojna akcija. Podsjećanja radi, zločin u Kravici počinjen je na Božić 1993. godine i tada je ubijeno 48 osoba, mahom civila, a najstarija žrtva imala je 84 godine. U seriji je, takođe, tvrde upućeni, Orić prikazan kao heroj, borac za slobodu protiv srpskog agresora, romantizovani junak ratne drame bez mrlje u vojničkoj karijeri.

Na pitanje zašto su turski producenti osjetili potrebu da snime ovakvu seriju odgovora još nema. Iz Turske, osim trejlera, nisu stigle nikakve druge vijesti. Prikazivanje cijele serije razjasniće neke stvari, ali sasvim je sigurno da će potvrditi sve dosad izrečene sumnje.

Isti slučaj se dogodio i prije pet godina kada je snimljena serija o Aliji Izetbegoviću. I tada je trejler izazvao brojna reagovanja, ali interesantno, sama serija nikada nije naišla na velik odjek. Razlog za to leži u činjenici da je nije emitovala nijedna pristojna televizija u BiH, pa je sve ostalo na prikazivanju na turskom TRT-u. Uoči početka snimanja te serije govorilo se da su se scenarijom bavila čak i Izetbegovićeva djeca, da su dotjerivala pojedine sekvence i uljepšavali stvari. I Izetbegović je, kao uostalom i Orić, prikazan kao veliki borac koji je dva puta boravio u zatvoru, a onda kroz rat uticao da Bošnjaci dobiju državu.

Ni slova o tome da je upravo Izetbegović bio ključni igrač u rasplamsavanju ratne vatre u Bosni, naročito nakon što je povukao potpis sa plana portugalskog diplomate Žozea Kutiljera. Uradio je to nakon intervencije tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu Vorena Cimermana pravdajući se time da plan predviđa podjelu BiH, što on ne smije da dozvoli.

Na kraju je današnja BiH mnogo više podijeljena u odnosu na Kutiljerov plan, a u tri i po godine ratnog pakla poginulo je više od 60.000 Izetbegovićevih sunarodnika i samo ta činjenica sasvim je dovoljna da Aliju niko ne bi trebao da prikazuje kao velikog i mudrog državnika, a naročito ne kao heroja. Ista stvar je i sa Orićem koga čak i jedan dio sarajevske javnosti smatra samo običnim kriminalcem.

Kao što serija o Izetbegoviću nije uspjela da „ispegla“ njegovu biografiju i stavi ga u red istinskih bošnjačkih velikana, to neće biti postignuto ni „uratkom“ u kojem je glavni junak nekadašnji komandant zloglasne 28. divizije takozvane Armije BiH. To što ni jedan ni drugi nikada nisu sudski odgovarali za ono što su napravili, kako vlastitom, tako i drugim narodima u Bosni nikakve serije, pa makar ih i Turci snimali, ne mogu da operu.