U stotinjak kuća na desnoj obali Save nastanili su se nekada ugledni domaćini iz Požege, Slavonskog Broda, Nove Gradiške, Novske, Slavonskog Kobaša, pa čak i iz Osijeka. U većini domaćinstava ostali su samo stariji ljudi. Mladi su u Beču, Minhenu ili Frankfurtu. Ipak, ima i rijetkih primjera poput porodice Račić, gdje su mladi preuzeli inicijativu i posao u svoje ruke
Poznati glazbeni kritičar i novinar govori o sudbonosnoj ulozi Privrednika u svom životu: Zahvaljujući Privredniku moj je otac došao u Pančevo da izučava stolarski zanat kod jednog Nemca, nakon čega se preselio u Beograd. Da nije bilo toga, danas bih verovatno čuvao neko blago ispod Velebita, kaže Petar Peca Popović
Obitelj Polimac iz Banskog Grabovca pokušava u ratom i privatizacijom devastiranom kraju izgraditi, kako kažu, svoju malu Toskanu. Plodna banijska zemlja i
Jedan od prvih srpskih neurologa i psihijatara, ali i najznačajniji predstavnik srpskog psihološkog realizma, autor pripovedaka Sve će to narod pozlatiti i Prvi put s ocem na jutrenje
Čak i oni koji su svesni da su ćirilicom ispisani svi kulturni tragovi srpskog naroda, svi važni zapisi o postojanju Srba kroz vekove, često zanemaruju ovaj deo sopstvenog identiteta. U želji da se približe drugima i budu prihvaćeni, mic po mic tako se udaljavaju od sebe samih. A ćirilica ostaje da u miru počiva jedino na zagrebačkom Mirogoju
Slobodno izjašnjavanje pripadnika manjina na popisu stanovništva itekako je važno jer jedino tako mogu očuvati i ostvariti svoja prava
Pogledajte kratki video prilog o obitelji koja ne posustaje u borbi za boljim životom, usprkos svima i svemu
Kojim jezikom govore Srbi u Hrvatskoj? Jesu li hrvatski i srpski dva različita jezika ili jedan jezik policentričnog tipa? Primjer brata i sestre iz Golubića pokazuje koliko odgovori mogu biti različiti. Dragan Dragičević danas živi u Golubiću, smatra da je njegov materinji jezik srpski i da bi svaki drugi odgovor bio put prema asimilaciji, dok Dragana Dragičević živi u Srbiji, smatra da su hrvatski i srpski jedan jezik, a svoj materinji zove srpskohrvatski
U Zagrebu se otkriva spomenik za šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu u Europi. I to tik uz željeznički kolodvor s kojeg su u logore deportirane žrtve ustaškog genocida. O njima na spomeniku nema niti jedne riječi
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
