Bojana Vunturišević: Mi muzičari demantujemo političare
„Mi muzičari godinama, ma i decenijama unazad, demantujemo sve naše političare, i opet kažemo: mi ne možemo, a i nećemo jedni bez drugih. Besmisleno je“
Đorđe Matić: Krleža je prevelik za ovakvu kulturu
„Postoji više Krleža. Ovaj koji se predstavlja sada preko institucija nije isti kao iz vremena druge ili prve Jugoslavije, pa i Austro-Ugarske. Veličina takvih pisaca je trajna, a u isto vrijeme se sami ti pisci mijenjaju u odnosu na kulturalni i ideološki moment. Kako se zemlja smanjila, on je narastao“
Kata Pejnović – nesalomivi borac za emancipaciju žena, radnika i seljaka
Tokom ustaškog pokolja u julu 1941. godine ostala je bez supruga i trojice sinova (19-godišnjeg Nikole, 13-godišnjeg Branka i Mileta starog tek tri godine). Uspjela je prevladati i ovu tragediju, kako je kasnije opisala, „sviješću da je sada više nego ikad potrebna narodu i Partiji“
Dalmatinski manastiri – središta duhovnosti, okupljanja i nade
Sveta trijada, manastiri Кrka, Кrupa i Dragović, nešto su što svakog pravoslavnog Dalmatinca čini ponosnim, čak i ako nije vjerni i razumijeva ih na posve antikvarni način, kao starine same po sebi vrijedne poštovanja
Prosvjeta – centralna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj
Danas Prosvjeta ima svojih 50-ak pododbora, respektabilnu biblioteku u centru Zagreba i prostore za kulturne aktivnosti, u kojima se svake godine održavaju i Dani srpske kulture. Društvo danas ima opus od nekoliko desetaka objavljenih knjiga u vlastitom izdanju, kao i respektabilni časopis Prosvjeta
Mlaka i Šumetlice, dvije knjige krvlju ispisane
Mještani Mlake, selu u obliku potkovice, na samom kraju Hrvatske, kažu da im potkovica nije donijela sreću. Bili su neprestano na vjetrometini, kada ih nije Sava plavila, tukli su ih topovi, sa svih strana
Srbobran – glasilo na braniku srpskog identiteta
Tekstovi u Srbobranu govorili su o različitim temama poput kulture, vjere, povijesti, političkih i društvenih problema, a kroz njih se provlačila ideologija stranke, jaka pripadnost srpskom identitetu i njegovo očuvanje
Petar Konjović – rodonačelnik srpske opere
Više od 120 naslova zabeleženih u bibliografiji i članaka Jugoslovenskog leksikogafskog zavoda svedoče o prisutnosti Petra Konjovića u hrvatskoj kulturi i njegovog stvaralačkog, izvodilačkog i organizacijskog rada
Prota Azap: I Hrvat Pero i Srbin Slavko zajednički rade na našoj Crkvi
„Bit će jača moja zemlja, bit će srećnija moja domovina, ako s komšijom živim u slozi i ako se međusobno pomažemo“
110 godina od nastanka prvog srpskog i balkanskog igranog filma
Godišnjica projekcije prvog srpskog igranog filma „Život i dela besmrtnog vožda Karađorđa“
