Vlasnici nekretnina koje su smještene uz prometnice imaju određene obveze koje narušavaju suverenost i nadmoć njihovih vlasničkih prava nad nekretninama.

Ovo proizlazi iz Zakona o cestama (N. N. 84/11, 22/13 i 54/13). Vlasniku nekretnine u cestovnom pojasu nameću se određene dužnosti ali i određena trpljenja bez obzira na to što je on neosporni vlasnik nekretnine. Na primjer kada se radi o rekonstrukciji ceste nakon proširenja ili građenju infrastrukture uz cestu. Tada vlasnik zemljišta mora dopustiti izvođenje takvih radova radi održavanja ceste kao i svaki zahvat u njegovu nekretninu. U tom slučaju sukladno čl. 38 Zakona o cestama vlasniku nekretnine za izvlašteno zemljište daje se naknada u vidu nekog drugog zemljišta ili pak novčane naknade. U svakom slučaju nakon što vlasnik nekretnine koja graniči s cestom bude izvlašten radi građenja, rekonstrukcije ili održavanja ceste mora mu se isplatiti novčana naknada (čl. 36 Zakona o cestama). Izvlaštena nekretnina postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Vlasništvo je, dakle, ipak relativno jer trpi zakonska ograničenja.

Vlasnik ne smije ako mu je nekretnina neposredno uz cestu: a) zakriti prometne uređaje na prometnici, b) trajno ili privremeno zaposjedati dio javne ceste, c) na cestu usmjeravati oborinsku vodu ili otpadne vode sa svoje nekretnine, d) sprečavati otjecanje vode s javne ceste, e) puštati po pokosu nasipa ili usjeka kamen, stabla ili druge predmete, f) vući stabla i dijelove stabala te drugi materijal sa svoje nekretnine na javnu cestu, g) napasati stoku na cestovnom jarku ili otvarati pojilište na cestovnom jarku kao ni puštati životinje bez nadzora u cestovnom pojasu, h) postavljati ograde ili živice, drveća ili druge zasade uz cestovni pojas.

Vlasniku je zabranjeno odlagati drvnu masu ili neke druge predmete uz cestovni pojas. On, također, ne smije postavljati grobna obilježja u cestovnom pojasu sa svoje strane nekretnine, kao ni druge oznake kao na primjer transparente. Vlasniku nije dopušteno na cestu sa svoje nekretnine nanositi blato na cestu, dok isto tako vlasnik ne smije sa svoje nekretnine na cestu bacati snijeg ili led kao ni činiti slične radnje koje ugrožavaju sigurnost prometa na cesti (čl. 45 Zakona o cestama).

Vlasnik nekretnine uz koju prolazi cesta ne smije na svojoj nekretnini postavljati svjetlosne uređaje koji mogu ometati promet na cesti. Vlasnik nekretnine ne smije paliti vatru i korov uz javnu cestu bez obzira što je vatra na nekretnini vlasnika. On ne smije saditi drveće uz javnu cestu koje može pasti na prometnicu (čl. 45 Zakona o cestama). Vlasnik nekretnine u razdaljini od 4 m od granice cestovnog pojasa (cestovnog zemljišta) u smjeru suprotnom od javne ceste ili u širini od 1 m od granice cestovnog zemljišta usporedo s javnom cestom ne smije orati na svojoj nekretnini (čl. 45 Zakona o cestama).

Vlasnik nekretnine ima pravo na priključak sa svoga zemljišta na javnu cestu. Naravno on mora zatražiti dozvolu od pravne osobe koja upravlja cestom. Ali, sve to o svom trošku i bez odštete (čl. 51 Zakona o cestama). Sukladno čl. 53 spomenutog propisa priključak može vlasnik izgubiti ako nije legalan ili ako je nepravilno izveden (čl. 53 Zakona o cestama).

Vlasnik nekretnine ne smije graditi objekte u zaštitnom pojasu bez lokacijske dozvole izdane od strane pravne osobe koja upravlja cestom. Takav pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljišta (pojasa) tako da je širok sa svake strane: a) kod autoceste 40 m, b) kod brze ceste 40 m, c) kod državne ceste 25 m, d) kod županijske ceste 15 m, e) kod lokalne ceste 10 m. Tu je važno reći da vlasnik zemljišta ne smije poduzimati bilo kakve radove ili radnje bez obzira što je vlasnik nekretnine, bez suglasnosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom, ako bi to moglo štetiti javnoj cesti ili ugrožavati ili ometati promet ili povećati troškove održavanja ceste.

U blizini raskrižja javnih cesta u razini, križanja javne ceste s prugom u razini te na unutarnjim stranama cestovnog zavoja, vlasnik ne smije saditi drveće ili grmlje, postavljati naprave, ograde ili neke druge predmete koji onemogućavaju pregled na cesti. Na zahtjev pravne osobe koja gospodari cestom vlasnik zemljišta dužan je ukloniti spomenute naprave ili prepreke jer bi u protivnom osoba koja upravlja cestom ili koncesionar mogla o trošku vlasnika zemljišta iste sama ukloniti. Iz svega izloženog dade se zaključiti da vlasništvo kao skup maksimalnih ovlaštenja vlasnika na nekoj nekretnini u stvarno pravnom smislu i te kako trpi posebna ograničenja ako su ona određena kao javni interes (čl. 56 Zakona o cestama).

Vlasnik nekretnina, također, mora trpjeti i građenje nerazvrstane ceste. Naime, građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste interes je Republike Hrvatske. Taj zahtjev podnosi jedinica lokalne samouprave pri čemu mora vlasniku nekretnine platiti naknadu ili dati u zamjenu odgovarajuću nekretninu u skladu s propisima o izvlaštenju (čl. 105 Zakona o cestama). Za to treba lokacijska dozvola, parcelacijski elaborat, geodetski elaborat i dr. Pod nerazvrstanom cestom treba razumjeti tunele, pothodnike, ugibališta, parkirališta, biciklističke staze, nogostupe, zemljišni pojas s jedne i druge strane ceste, javnu rasvjetu, prometnu signalizaciju, drenažu, sustav za odvodnju vode s nerazvrstane ceste i sl. (čl. 100 Zakona o cestama). Zapravo to su ceste koje povezuju naselja, ceste unutar gradova i naselja, terminali i okretišta, pristupne ceste do naselja, poslovnih zgrada, gospodarskih zgrada i drugih građevina. Vlasnik nekretnine u slučaju rekonstrukcije, proširenja i sl. mora dopustiti zahvate u svoju nekretninu s voljom ili mimo volje ali uz naknadu. Još na kraju treba reći da se nerazvrstana cesta upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u korist jedinica lokalne samouprave (čl. 103 Zakona o cestama).