Na osnovu istraživanja u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” donosimo sažeti prikaz razvoja stanovništva u Hrvatskoj po gradskim naseljima, kao presjek kroz 12 provedenih cenzusa.  Iz većeg broja gradskih naselja odabrali smo, u prvom redu, one najveće po broju stanovnika i nekoliko karakterističnih po većem udjelu srpskog stanovništva u njima 1991. godine. Od 12 cenzusa, odabrali smo one koji na neki način obilježavaju  „epohu“ – početak, ulazak u novo stoljeće, početak i kraj najdužeg državno-pravnog razdoblja socijalističke Jugoslavije, te cenzus iz 2001. godine proveden u samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Cjelokupna statistička građa koja se ovdje opisuje, sistematizirana i prilagođena čitateljima za korištenje u elektronskom obliku, može se vidjeti u Grafičkom prikazu narodnosnog sastava stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine.

Srbi u Vukovaru

Stanovništvo gradskog naselja Vukovara u promatranom periodu do 1991. godine više se nego upeterostručilo (bazni indeks iznosi 510,69). Međutim, tempo tog uvećanja bio je veoma neujednačen. Tako na primjer za vrijeme Austro-Ugarske vlasti do 1910. godine stanovništvo je gotovo potpuno stagniralo (bazni indeks je iznosio 118,51), što se nastavilo i za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije (bazni indeks 1931. godine iznosio je 104,83, a za projicirano stanje 1941. godine iznosio je 110,84). Tek za vrijeme socijalističke Jugoslavije stanovništvo Vukovara počinje svoj normalni razvoj, pa se ono u ovom 43-godišnjem periodu povećalo više od dva i pol puta (bazni indeks iznosi 259,19).

Međutim, etnička struktura stanovništva u navedenim razdobljima značajno fluktuira. Tako za vrijeme Austro-Ugarske vladavine hrvatsko se stanovništvo smanjilo za čak 35,77%, a srpsko za 8,20%, dok se broj pripadnika ostalih etničkih skupina povećao za čak 6,9 puta. Tako je etnička struktura stanovništva 1910. godine u gradu Vukovaru bila sljedeća: Hrvati 39,82%, Srbi 14,48% i ostale etničke skupine 45,70% u ukupnom stanovništvu gradskog naselja Vukovara. Prvi puta Hrvati su postali manjinsko stanovništvo.

Za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije etnička struktura se, također, mijenjala s istim trendom, ali ne tako drastično kao u vrijeme Austro-Ugarske, nego više postupno, bez masovnih mehaničkih priliva pojedinih kategorija stanovništva. Nedostaju diferencirani podaci o prirodnom priraštaju, da bi se ocijenio njegov udio u povećanju stanovništva.

Fluktuacije za vrijeme Kraljevine SHS/Jugoslavije bile su sljedeće: udio hrvatskog stanovništva blago se smanjivao (za oko 4%), a srpskog se istovremeno blago povećavao (za oko 7%), dok se udio ostalih etničkih skupina smanjio (za oko 3%). Za vrijeme socijalističke Jugoslavije, udio hrvatskog stanovništva se smanjio za 16,35%, srpskog se povećao za 6,82%, dok se udio ostalih skupina stanovništva smanjio za 3,02%.

Ono što je karakteristično za etničku strukturu stanovništva gradskog naselja Vukovara u vrijeme gore analiziranih državno-pravnih režima, to je multietničnost stanovništva, sa svim njegovim pozitivnim obilježjima: tolerancija i međusobno uvažavanje, zajedništvo i miran suživot, njegovanje građanskih vrednota, prije svega, prihvaćanje «drugog i drugačijeg», prožimanje različitih kultura, i drugo. To je naročito dolazilo do izražaja za vrijeme ekonomskog i društvenog prosperiteta u socijalističkoj Jugoslaviji, što potvrđuju i neka sociološka istraživanja iz tog vremena. Potonjim istraživanjima je utvrđeno da su u multietničkim zajednicama veoma česti mješoviti brakovi, kojih je u Vukovaru bilo relativno najviše, oko 34%, a svaki je pripadnik istraživane etničke skupine imao i do 90% prijatelja iz drugog etniciteta.

Posljedice rata iz devedesetih godina prošlog stoljeća, prije svega demografske, otkriva popis stanovništva iz 2001. godine. Stradalo je ukupno stanovništvo i sve njegove etničke kategorije. Tako popis iz 2001. godine bilježi smanjenje ukupnog stanovništva gradskog naselja Vukovara u odnosu na stanje popisa neposredno pred početak rata 1991. godine za 32,02% ili u apsolutnom broju manje je 14.513 stanovnika. Po kategorijama stanovništva: Hrvata je manje 2001. godine u odnosu na 1991. godinu za 18,58% ili u apsolutnom broju za 3.913; Srba je iste godine manje za 30,64% ili 4.419. Pripadnika ostalih narodnosnih skupina stanovništva 2001. godine u odnosu na 1991. godinu manje je za 32,44% ili za 6.181.

U istraživačkom projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880–2011)”  sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. sa suradnicima