Poštovani korisnici,

Grafički prikazi, koji se nalaze pred vama, sadrže podatke iz baze podataka o broju, naseljenosti i kretanju stanovništva Hrvatske prema narodnosnoj pripadnosti (Hrvati, Srbi i “ostali”) u periodu od 1880. do 2011. godine i to na razini naselja, općina/gradova, županija i cijele Hrvatske. Baza podataka nastala je u sklopu projekta “Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)”.[1]

Kartu s narodnosnim sastavom stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine prema teritorijalnoj podjeli iz 2001. g. (općine/gradovi) pogledajte ovdje.

Grafički prikaz narodnosnog sastava stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine prema teritorijalnoj podjeli iz 2001. g.pronađite ovdje.

Tekst o nestajanju Srba u Hrvatskoj pročitajte ovdje.

Klikom na grafikon pregledajte ukupan broj stanovnika kao i strukturu prema narodnosnoj pripadnosti i to na razini cijele Hrvatske, na razini županije, općine, grada ili naselja prema teritorijalnoj podijeli iz 2001. godine
Klikom na grafikon pregledajte ukupan broj stanovnika kao i strukturu prema narodnosnoj pripadnosti i to na razini cijele Hrvatske, na razini županije, općine, grada ili naselja prema teritorijalnoj podijeli iz 2001. godine

U bazu podataka unesen je broj ukupnog stanovništva, broj Hrvata i broj Srba za svako naselje koje se nalazi u granicama današnje Republike Hrvatske, i to za sljedeće popisne godine: 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991 i 2001. Broj, kako smo ga nazvali, “ostalog” narodnosno opredijeljenog stanovništva dobiven je oduzimanjem zbroja Hrvata i Srba od ukupnog stanovništva. Ova baza podataka ne sadrži narodnosnu strukturu “ostalog” stanovništva (koji nisu Hrvati i Srbi) Hrvatske. U bazu podataka unesen je i broj Jugoslavena za 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. popisnu godinu i on je iskazan samo na razini cijele Hrvatske. Također, u kartografskom prikazu samo u nekoliko slučajeva pojavljuje se odrednica “nema podataka” za neku teritorijalnu jedinicu. To je zbog toga što se baza podataka temelji na teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske prema stanju na dan 31. 3. 2001. godine. Karta koja je pred vama sadrži i neke teritorijalne jedinice koje su nastale nakon referentnog dana 31. 3. 2001. godine.

Podaci o ukupnom broju stanovnika, broju Hrvata i broju Srba u Hrvatskoj na razini naselja u našoj bazi podataka uneseni su podaci koje je sredio i objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske u sljedećim svojim publikacijama: Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske (1880 – 1991) po naseljima, I – V, Zagreb, 1998; Popis stanovništva 2001: Stanovništvo prema narodnosti po naseljima, Zagreb, 2002.

U različitim povijesnim razdobljima Hrvatska je imala i različite političko – teritorijalne ustroje, ali konstanta tih ustroja uvijek je bilo naselje. Prema političko – teritorijalnom ustroju iz 1991. godine Hrvatska ima 6.694 naselja raspoređenih u 102 općine.[2] Prema političko – teritorijalnom ustroju iz 2001. godine Hrvatska ima 6.759 naselja raspoređenih u 546 gradova/općina (123 grada i 423 općine) koji su opet raspoređeni u 20 županija i u Grad Zagreb.[3]

Popis naselja/općina/gradova/županija preuzet je iz političko – teritorijalne podjele iz 2001. godine na dan popisa stanovništva. Nakon toga, u popis naselja dodana su ona naselja kojih nije bilo u popisu 2001. godine, a bilo ih je u svim popisima naselja od 1880. do 1991. godine. Na taj način dobivena je tabela koja sadrži 6.834 naselja.[4] Ova tabela naselja povezana s političko – teritorijalnom podjelom iz 2001. godine omogućava jedinstven uvid u kretanje stanovništva po naseljima od 1880. do 2001. godine. Zavisno koju političko – teritorijalnu razinu u pretraživanju ovih grafičkih prikaza izaberemo, možemo pratiti broj i kretanje broja ukupnog stanovništva, broja Hrvata i broja Srba kao i njihove brojčane odnose na razini naselja, općine/grada, županije i cijele Hrvatske i to po sljedećim popisnim godinama: 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001. i 2011. S tim da za 2011. popisnu godinu nemamo podatke o narodnosnoj pripadnosti na razini naselja.

Također, svjesni smo da uspoređivanje podataka različitih popisa stanovništva mogu donijeti stanovite nepreciznosti zbog toga što su se u različitim popisima primjenjivale različite metodologije popisa.[5]

Iako publikacija Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske (1880 – 1991) po naseljima u pravilu donosi podatke o narodnosnom i vjerskom sastavu stanovništva za navedene popisne godine, ipak za neke popisne godine nedostaju svi podaci. Tako za 1880. i 1890. godinu imamo samo podatke o vjerskoj pripadnosti stanovništva za sva naselja, a narodnosni sastav stanovništva procijenjen je samo za manji broj naselja na temelju vjere i materinskog jezika, jer za područje tadašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije nije bilo podataka o materinskom jeziku na nivou naselja koji bi uz vjersku odrednicu točnije i pouzdanije upućivao na određenu narodnosnu pripadnost. Zbog toga smo u nedostatku podataka za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju u našu bazu podataka, za ove dvije popisne godine, sve rimokatolike unijeli kao Hrvate, a sve pravoslavne kao Srbe, svjesni činjenice da svi rimokatolici nisu Hrvati kao i da svi pravoslavni nisu Srbi. Iako ovim postupkom nismo došli do preciznih podataka o broju Hrvata i broju Srba za ove dvije popisne godine, ipak smo mišljenja da su podaci do kojih smo došli na ovakav način indikativni.

Klikom na kartu pregledajte narodnosni sastav stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine prema teritorijalnoj podjeli iz 2001. godine (općine/gradovi)
Klikom na kartu pregledajte narodnosni sastav stanovništva Hrvatske od 1880. do 2011. godine prema teritorijalnoj podjeli iz 2001. godine (općine/gradovi)

U popisnim godinama 1900. i 1910. narodnosna pripadnost se, također, nije popisivala, ali se zato popisivala vjerska pripadnosti i materinski jezik stanovništva. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske do podataka o narodnosnoj pripadnosti došao je na posredan način povezivanjem odgovora iz tadašnjih popisnica o vjerskoj pripadnosti i materinskom jeziku. Dakle, prema kriterijima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske vjersko obilježje i materinski jezik u našim prilikama dovoljni su i pouzdani pokazatelji narodnosne pripadnosti, pa smo stoga i mi u našu bazu preuzeli tako dobivene podatke o narodnosnoj pripadnosti stanovništva.[6]

Popis stanovništva proveden je i u Kraljevini SHS/Jugoslaviji 1921. i 1931. godine. Narodnosno određenje ni tada se nije popisivalo, a posredni podaci o vjeri i materinskom jeziku dostupni su jedino na razini općine ili kotara.[7] Kako ovi podaci nisu sređeni na razini naselja, ni mi ih nismo mogli koristiti za našu bazu podataka.

Popis stanovništva 1941. godine nije proveden zbog ratnog stanja.

Za popisnu 1948. godinu treba reći da je narodnosni sastav stanovništva iskazan na razini mjesnih narodnih odbora, a ne na razini naselja. Te su jedinice ponekad teritorijalno identične naselju, a ponekad neki mjesni narodni odbor obuhvaća više naselja.[8] Takve podatke smo unijeli u bazu.

Svi popisi stanovništva nakon Drugog svjetskog rata (1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001. i 2011. godine) donose izravne podatke o narodnosnom sastavu stanovništva.

Također, treba naglasiti da popis stanovništva po narodnosnoj pripadnosti 2011. godine nije dostupan na razini naselja, već samo na razini općina/grad.[9]

Cilj i svrha ove baze podataka je da se na temelju dostupnih, relevantnih i sređenih državnih službenih izvora popisa stanovništva za najduži mogući period prikaže broj, teritorijalna raspoređenost i kretanje srpskog stanovništva po naseljima u Hrvatskoj. Isto tako iz ove baze podataka i njenog grafičkog prikaza lako se da iščitati na razini naselja, općina, gradova, županija i na koncu na razini cijele Hrvatske kretanje brojčanog odnosa srpskog stanovništva prema ukupnom stanovništvu kao i prema hrvatskom stanovništvu od 1880. do 2011. godine.

Grafički prikazi samo su dio baze podataka koji na interaktivan način prezentiraju broj, teritorijalnu raspodjelu, narodnosnu strukturu (Hrvati, Srbi i “ostali”) i kretanje stanovništva te se nadamo da će biti od koristi u razumijevanju dinamičnosti kretanja stanovništva na području Hrvatske.

***

IZVORI:

[1] U istraživačkom projektu sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. U projekt, kao vanjski suradnici, bili su uključeni: prof. dr. Branislav Đurđev, dr. sc. Mirko Sužnjević i Sandra Bertol.

[2] Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske (1880 – 1991) po naseljima, I – V, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 1998.

[3] Popis stanovništva 2001: Stanovništvo prema narodnosti po naseljima, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 2002.

[4] www.dsz.hr: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske, Stanovništvo, Naselja, Bivša naselja.

[5] Tako, na primjer, popisom iz 2001. godine prvi put kod nas se primjenjuje koncept «uobičajenog mjesta stanovanja», a 2011. godine uvodi se još i dodatni kriterij namjere odsutnosti/prisutnosti osobe koja se popisuje, dok su prijašnji popisi primjenjivali koncept stalnog stanovništva koje je imalo prebivalište u Republici Hrvatskoj bez obzira da li su u trenutku popisa bili prisutni u prebivalištu ili koliko su vremenski odsutni iz prebivališta.

[6] Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske (1880 – 1991) po naseljima, I – V, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 1998.

[7] Prisutno stanovništvo (građansko i vojničko, trajno i prolazno prisutno) po veroispovesti za 1921. godinu, Republički zavod za statistiku Srbije, Beograd.

Prisutno stanovništvo po veroispovesti i maternjem jeziku za 1931. godinu, Republički zavod za statistiku Srbije, Beograd.

[8] Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske (1880 – 1991) po naseljima, I – V, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 1998.

[9] Popis stanovništva 2011: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb 2012.