Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on print

Nestajanje Srba u Gorskom kotaru

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je ravnomjeran depopulacijski trend razvoja stanovništva u regiji Gorskog kotara, s tim da je on znatno izraženiji kod srpskog stanovništva u određenim kriznim razdobljima: u vrijeme Drugog svjetskog rata, 1971. godine, odnosno u vrijeme Hrvatskog proljeća, te nakon 1991. godine kada je srpski demografski korpus izgubio više od polovine svojeg stanovništva.

Demografski trendovi kretanja ukupnog stanovništva Hrvatske, posebno srpskog stanovništva, poražavajući su kada se analiziraju na nivou regija koje su tradicionalno u značajnom broju naseljavali Srbi – pokazalo je istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)”.

Regije koje su uzete u razmatranje u sklopu istraživanja su geografsko-historijske cjeline koje obuhvaćaju općine prema teritorijalnoj podjeli koja je vrijedila na dan popisa stanovništva 31. 3. 1991. godine. Tada je u Hrvatskoj bilo 6.694 naselja i 102 općine. Dakle, za demografsku analizu kretanja stanovništva pojedine regije uzete su općine s naseljima koje su tradicionalno pripadale pojedinoj regiji. Također, kretanje ukupnog stanovništva, kretanje Hrvata i Srba pojedine regije analizirano je kroz sljedeće popisne godine: 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001. i 2011. godinu. Za 1921. i 1931. godinu nema dostupnih podataka na razini naselja. Premda su posredni podaci o vjeri i jeziku dostupni na razini općine ili kotara, oni nisu obrađeni i kao takvi nisu mogli biti korišteni u ovu svrhu. Međutim, ova činjenica suštinski ne remeti postavljene ciljeve istraživanja.

U regiju Gorskog kotara za potrebe ove analize uključene su općine Delnice, Ogulin i Vrbovsko s pripadajućim naseljima prema teritorijalnoj podjeli iz 1991. godine.

Kretanje ukupnog stanovništva, Hrvata i Srba u Gorskom kotaru (1880 – 2011)

Iz navedene tablice vidljivo je da razvoj stanovništva ove regije (ukupno, hrvatsko i srpsko stanovništvo) pokazuje uglavnom stagniranje ili kontinuirano blago povećanje tokom prvih 40 godina (do popisa 1910. godine). Tako se ukupno stanovništvo povećalo za svega 6,54% ili za 4.695 stanovnika, što je ispod razine prosječne proste reprodukcije. Hrvatsko stanovništvo ima isti trend, ali na još nižoj razini: naime, ono se povećalo za samo 1,64% ili za 807 stanovnika, dok se srpsko stanovništvo u istom periodu relativno najviše povećalo, tj. za 11.90% ili za 2.681 stanovnika. Što se tiče relativne zastupljenosti u ukupnom stanovništvu ono je bilo stabilno u ovom razdoblju i kretalo se u omjeru 2/3 hrvatskog naspram 1/3 srpskog stanovništva.

U daljem periodu poslije 1910. godine, pa sve do krajnje 2011. godine prisutan je jedan, nazovimo ga uvjetno, ravnomjeran depopulacijski trend razvoja stanovništva u ovoj regiji, s tim da je on znatno izraženiji kod srpskog stanovništva u određenim kriznim razdobljima.

Prvo takvo krizno razdoblje odnosi se na Drugi svjetski rat kada je srpsko stanovništvo ove regije pretrpjelo velike gubitke. Na to ukazuje podatak o broju srpskog stanovništva prema prvom poratnom popisu 1948. godine, kada je ono brojilo 19.379 stanovnika, što je u odnosu na stanje iz 1910. godine manjak za 22% ili 5.432 stanovnika (kod hrvatskog stanovništva taj postotak gubitka iznosi 4,61% ili 2.301 stanovnika).

Kretanje stanovništva po narodnosnoj pripadnosti i popisima u Gorskom kotaru (1880 – 2011)

Drugo krizno razdoblje je 1971. godina, odnosno vrijeme Hrvatskog proljeća, vrijeme nacionalnih srazova i previranja. Popis stanovništvo 1981. godine registrirao je 23,64% manje srpskog stanovništva ili 4.073 stanovnika u odnosu na popis iz 1971. godine.

Udio Hrvata, Srba i «ostalih» u Gorskom kotaru (1880 – 2011)

Međutim, poslije 1991. godine, srpsko stanovništvo pretrpjelo je još jači udarac. Bazni indeksi za 2001. i 2011. godinu pali su na 33,06 odnosno 27, a učešće u ukupnom stanovništvu za iste godine na 16,22% odnosno 14,67% srpskog stanovništva. Izraženo u apsolutnim brojevima srpski demografski korpus je izgubio u odnosu na stanje iz 1991. godine više od polovine svojeg stanovništva, egzaktno 7.330 duša ili 55,09% (u istom razdoblju hrvatsko se stanovništvo smanjilo za 10,12%).

 

U istraživačkom projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880–2011)”  sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. sa suradnicima

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email