Između smoga i politike

Piše: Žarko Marković

Ovdašnje vlasti se povremeno trude da se bave pitanjima koja nisu direktno vezana za velike političke procese, pa su se u decembru na dnevnom redu našle teme zagađenog vazduha i zabrane pušenja u zatvorenim prostorijama

Banjaluka na kraju 2025. (foto: Dejan Rakita/PIXSELL)

Iako je godina iza nas ostala upamćena po političkim turbulencijama koje su uticale da Republika Srpska ostane bez legalno izabranog predsjednika, njen završetak obilježile su rasprave o, takoreći, životnim pitanjima, što je prilično neuobičajeno ne samo za Republiku Srpsku nego i za cijelu BiH u kojoj su tri decenije nakon rata političke razlike nepremostive i ništa ne sluti da će se to promijeniti.

Ipak, naizgled, ovdašnje vlasti, trude se da se povremeno bave pitanjima koja nisu direktno vezana za velike političke procese, pa su se u decembru na dnevnom redu našle teme, prilično srodne, zagađenog vazduha i zabrane pušenja u zatvorenim prostorijama. Banjaluka, Sarajevo i još neki gradovi u BiH našli su se proteklih dana i sedmica na vrhu top lista najzagađenijih ne samo u regionu, nego i u cijeloj Evropi. Poznato je da Sarajevo ima problem sa čistoćom vazduha već decenijama, ali posljednjih godina po kontaminiranosti počela je da se ističe i Banjaluka.

A to je, pak, izazvalo žestoku reakciju građana jer je u pitanju problem koji je vidljiv golim okom, nosom i ustima, što znači da je riječ o opipljivoj iako prilično vazdušastoj materiji. Digla se i struka, pa su ljekari počeli da šalju upozorenja o izbjegavanju izlaska vani u večernjim časovima i slično. Dramatična situacija iziskuje i reakciju nadležnih, pa je gradska vlast odlučila da se uhvati u koštac sa novonastalim problemom i zagađenost vazduha pokuša da riješi – usvajanjem odgovarajuće rezolucije.

I to nije nikakva šala. Pred odbornicima lokalnog parlamenta u posljednjim danima prošle godine našao se akt u kojem je pobrojano šta je sve potrebno uraditi kako bi vazduh postao čistiji, a na spisku mjera nanizano je mnogo toga, od naplate parkinga do ugradnje filtera i prečišćivača. Za sprovođenje svega navedenog potrebne su godine, pa je izvjesno da će Banjalučani još neko vrijeme biti kontaminirani.

I dok se gradske vlasti trude da riješe situaciju u spoljnom svijetu, republičke se bave unutrašnjim pitanjima. U Narodnoj skupštini je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici usvojen zakon o zaštiti stanovništva od duvanskog dima koji predviđa potpuno protjerivanje pušača iz ugostiteljskih objekata. A to je izazvalo žestok sukob pušača i nepušača, i u skupštini i na ulici, uz nezaobilazno pominjanje argumenata poput onog da nam je sve potaman i u skladu sa evropskim standardima, pa je ostalo još samo da se reguliše pušenje u kafanama. Kako god, već krajem 2026. godine vazduh u Republici Srpskoj biće dodatno zagađen jer će svi biti prinuđeni da puše vani. Ako do tada ne bude riješena naplata parkinga i ugradnja filtera u Banjaluci, situacija će svakako poprimiti dodatnu dozu dramatizacije.

Da je politika u BiH kontaminirana politikantstvom, korupcijom, javašlukom i diletantizmom poznato je i onima koji tek površno prate situaciju. A u godini iza nas ta zatrovanost primila je nove obrise. Sudski proces protiv predsjednika Republike Srpske završio je oduzimanjem mandata Miloradu Dodiku, što je za posljedicu imalo prijevremene izbore koji su održani 23. novembra. Podsjećanja radi, do svega toga je došlo jer je Dodik odbio da ispoštuje odluke Kristijana Šmita kojeg pola države priznaje za visokog predstavnika, a pola ne, a sličan omjer po tom pitanju vlada i u Savjetu bezbjednosti UN-a, bar među stalnim članicama. Savjet bezbjednosti nikada po tom pitanju nije donio odgovarajuću rezoluciju. Sve ostalo je protekle godine bilo u drugom planu, i evropski put, i ekonomski napredak, i kultura, i sport. BiH-om vlada stranac, uz to još i Nijemac, a kroz istoriju nikada nije bilo previše sreće kada su se Nijemci petljali u ovdašnje prilike.

Da je i najkomplikovaniju situaciju u BiH moguće dodatno uskomešati potvrda su i pomenuti prijevremeni izbori. Kada je izgledalo da je Milorad Dodik otišao u političku prošlost, bar u smislu obavljana najvažnijih funkcija, i da je za predsjednika Republike Srpske izabran Siniša Karan, na scenu je stupila Centralna izborna komisija (CIK) koja je odlučila da poništi rezultate izbora na 136 biračkih mjesta u 17 lokalnih zajednica što predviđa novo glasanje na tim lokacijama. To bi dalje moglo da dramatično utiče na konačni rezultat. Izborni proces je kontaminiran, poručili su iz CIK-a, dovodeći ga tako u istu ravan sa vazduhom.

Rezolucija za unapređenje izbornog procesa, srećom, još nikome nije pala na pamet.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: