fbpx

I aktivisti i lokalno stanovništvo protiv otpada na Babinoj gori

I aktivisti i lokalno stanovništvo protiv otpada na Babinoj gori

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Dok se ekološki aktivisti i lokalno stanovništvo protive izgradnji odlagališta otpada na Babinoj gori, tvrdeći da je lokacija neprimjerena i da je riječ o plućima Karlovca, iz tvrtke nadležne za izgradnju odlagališta poručuju da je – sve po zakonu
otpad na Babinoj gori

„Centar za gospodarenje otpadom na Babinoj gori je jedini izlaz u svjetlu budućnost preostalim mještanima ovoga kraja. Nakon što su zatvorene ambulante, poštanski uredi, gostionice i trgovine, ovakav moderan centar s 5G mrežom postaje jedina prilika da zadrži mlade. Razgovarao sam s jednom bebom. ‘Odlazim, ako neće biti centra za gospodarenje otpadom’, kaže mi“, govori u šali radijski voditelj, novinar i bloger Radio Mrežnice, glazbenik i komičar Damir Valent, mještanin Vukmanića.

Već godinama se protivi ideji da se regionalni centar za gospodarenje otpadom izgradi na Babinoj gori.

Damir Valent, foto: Jovica Drobnjak

„Da se uozbiljim, ovdje urediti centar za bilo što osim centra za traženje gljiva i centra za mlade na kojemu mogu povaliti sjedišta, grijeh je. Ne znam čija je odluka posrijedi. Znamo da je druga lokacija bila Lemić Brdo, koja je još bliža potocima i izvorima rijeka. Obje lokacije su besmislene. Nadam se da će Europska unija utjecati na to da se promijeni lokacija. Imam dojam da naši lokalni političari ne znaju što bi s tim centrom“, smatra Valent.

Neka stručnjaci daju sud

Izjava karlovačkog dožupana iz kvote srpske nacionalne manjine Mirka Martinovića daje to naslutiti.

„Kao stanovnik Vojnića, ali i kao zamjenik župana, u nedoumici sam“, priznaje Martinović i podsjeća da je projekt započet još 2006. godine, a prvi koraci ka njegovom ostvarenju 2011. Vrijednost projekta iznosi 340 milijuna kuna s PDV-om i obuhvaća zbrinjavanje mješovitog komunalnog otpada na području pet gradova i 17 općina u Karlovačkoj županiji, jednog grada i tri općine iz Sisačko-moslavačke županije, te jednog grada i dvije općine iz Ličko-senjske županije.

Mirko Martinović, foto: Jovica Drobnjak

„Koncentracija otpada će, dakle, ovdje biti izuzetna. Pojavili su se oni koji izražavaju sumnju u projekt. Postoje dvojbe o njegovoj ekološkoj opravdanosti. Dakle, s jedne strane mi se iz Županije govori da je sve u redu, a s druge građani upozoravaju na izuzetna nalazišta vode, da je voda bila čak i mineralna te da se nekada u Beču prije stotinu ili dvije stotine godina pio karlovački kiseljak. Voda je danas zlato, a uništiti nalazišta vode s ovakvim projektom je glupo i besmisleno. Što ćemo ostaviti novim generacijama? Izgubili smo 15 godina. Pozovimo stručnjake da daju svoj sud“, kaže Martinović i pojašnjava da je njegova uloga više savjetodavna u županijskom sustavu no što može odlučivati.

otpad na Babinoj gori
Protivnici odlagališta, foto: Jovica Drobnjak

Umirovljenik Ivan Muić radni vijek je proveo u šumariji.

„U Hrvatskim šumama sam radio 43 godine i jedan dan. Bio sam sjekač, prijevoznik, čuvar šuma,… Čuvao sam i ovu bukovu šumu. Priroda ovdje je ‘za pet’. Ima tu i izvorišta. To je drugo izvorište po pitkoj vodi. Ima onih koji se tome protive, ali šute jer se boje politike. Živim u Vukmaniću – svi mještani se tome protive“, kaže Muić.

Ivan Muić, foto: Jovica Drobnjak

Za Babine gore zdravlje

Izgradnja centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori došla je u središte javnosti ponovno nakon što su Udruga građana „Pravica“ i Društvo za zaštitu potrošačica i potrošača Hrvatske „Potrošačica“ odnosno Inicijativa za Babinu goru, proveli projekt „Za Babine gore zdravlje“ čija je svrha senzibilizirati javnost o onome što vide kao problem s planiranim centrom za zbrinjavanje otpada. Taj projekt dobio je i 4.918 eura financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

otpad na Babinoj gori
Foto: Jovica Drobnjak

„Udruga Pravica je dio Inicijative za Babinu goru. Od 1. veljače do 30. travnja smo provodili projekt. Imamo dosta argumenata. Unazad šest mjeseci smo strukturirali dokumentaciju. Dobili smo dopise iz Europske unije i Republike Hrvatske. Organizirali smo tribinu sa stručnjacima s kojima smo razmatrali dokumentaciju i zaključili da je projekt izgradnje centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori besmislen. Sad imamo niz dokumenata koji dokazuju da bitka nije uzaludna. Manipuliralo se dokumentacijama. To smo prijavili Uskoku, poslali dopis Europskoj komisiji. Ovakav pogon, ovakvog kapaciteta, ovakve svrhe nema smisla. Za time u Karlovcu i Karlovačkoj županiji nemamo potrebe“, ističe Mile Sokolić, predsjednik Pravice.

Mile Sokolić, foto: Jovica Drobnjak

Angažirali su se i u pridobivanju političke podrške, u čemu su djelomično i uspjeli kod dijela oporbenih opcija.

„Lokacija je neprimjerena. Riječ je o plućima Karlovca“, ističe ekološki aktivist Žarko Kotur, veteran na području borbe protiv centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori.

„Projekt je megalomanski i nepotreban Karlovačkoj županiji jer je predviđen za otpad kojeg stvara 400.000 stanovnika“, nastavlja. „Učinjen je čitav niz propusta. Prvi je odabir same lokacije, koja je određena naknadno bez ikakvih podloga. Na drugoj lokaciji su napravljena istraživanja bagerom. Kad su vidjeli da im je lokacija premala, izmjestili su je 500 metara dalje. Nikakvi istražni radovi nisu rađeni na ovoj lokaciji“, napominje Kotur.

Žarko Kotur, foto: Jovica Drobnjak

Inicijativa za Babinu goru je u listopadu 2020. godine od Europske komisije zatražila reviziju projekta, Ureda Predsjednika Republike, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te tvrtke Centar za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos, kojoj su osnivači – Karlovačka, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija te gradovi Karlovac, Ozalj, Ogulin, Duga Resa i Slunj – povjerili izgradnju centra.

otpad na Babinoj gori
Aktivisti koji se protive otpadu na babinoj gori, foto: Jovica Drobnjak

„Uz već isticane nepravilnosti u pristupu odabira lokacije, proceduru donošenja odluka o spomenutom projektu, neadekvatne istražne  hidrogeološke radove, vidljive manipulacije  s količinama  otpada koje bi  se trebale obrađivati u centru, te nenamjenskog postrojenja  sredstva iz Programa ruralnog razvoja (Mjera 7.) za izgradnju pristupne ceste do budućeg regionalni centar za gospodarenje otpadom kroz umjetno stvaranje uvjeta, posebno su problematični tehnološki segmenti natječaja, jer se temelje na krivim podacima, pa čak i krivim činjenicama, a neka predložena rješenja, prema tvrdnjama doktora znanosti Viktora Simončića, vrlo su specifična i ne mogu se naći u dosadašnjoj praksi. Ukratko, analitički pregled natječajne dokumentacije ukazuje na očite pogreške i/ili zle namjere, zbog čega je potrebno provesti hitno preispitivanje manjkavosti tehnologije i logistike, a kao rezultat toga i lokacije na kojoj je planirana izgradnja centra“, stoji u zahtjevu za reviziju.

Sve po zakonu

S druge strane, Marija Tufeković, direktorica Centra za gospodarenje otpadom Karlovačke županije Kodos, tvrdi da se lokacija ne može promijeniti, ali da se može izgraditi postrojenje koje zadovoljava sve europske standarde.

„Ako je netko odobrio novac, kao što je nama odobren europski, to je onda potvrda kvalitetne pripreme. Nisam uspjela dokučiti čemu se kritičari protive – centru ili lokaciji. Ne mogu jamčiti da neće biti akcidenta kao što ne mogu jamčiti niti da neću nastradati kada se uključim u cestovni promet. Mogu jamčiti da ću poduzeti sve da centar bude izgrađen sukladno zakonu i tehničkim mjerama zaštite“, kaže Tufeković i dodaje da će poduzeti sve da se zaštite izvori.

Marija Tufeković, foto: Kristina Štedul Fabac, PIXSELL

„Hrvatske vode su nam dale točne uvjete za projektiranje i izgradnju centra za gospodarenje otpadom – strogo se vodi računa o vodama i tlu“, ističe direktorica Kodosa, tvrtke kojoj su osnivači – Županija karlovačka, Županija sisačko-moslavačka, Županija ličko-senjska, te gradovi Karlovac, Ogulin, Ozalj, Duga Resa i Slunj – povjerili izgradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

otpad na Babinoj gori
Lokacija predviđena za odlagalište, foto: Jovica Drobnjak

Na komentar da protivnici izgradnje centra osporavaju vjerodostojnost studija tvrdeći da se neprikladno istraživalo, Tufeković navodi da bez dokumentacije ne bi bio odobren europski projekt, kao ni bez izjave Hrvatskih voda i ministarstva da je projekt usklađen s Direktivom o zaštiti voda.

Stanovništvo i dalje protiv

„Živimo u Tušiloviću, baš ispod Babine gore. Zainteresirani smo da se projekt izgradnje centra na Babinoj gori ne ostvari. Sa srodnih centara u Hrvatskoj se šire smrad i buka i to je nespojivo s poljoprivredom, turizmom i drugim djelatnostima. Babina gora je izabrana kao najbliža lokacija gradu, mada postoji pet puta bliža lokacija u jednoj poslovnoj zoni s nizom prednosti glede troškova. Po planu, sve smeće Karlovca, Duge Rese, Ozlja i Karlovca se zbrinjava na Ilovcu i preša na pretovarnoj stanici. Troškovi te stanice će pasti na teret građana. Predviđeno je balirano smeće prevesti s Ilovca na Babinu goru, zatvaranjem postojećeg odlagališta. Tri četvrtine troškova zbrinjavanja otpada odnosi se na prijevoz, što također zagađuje. Prelazit će se dupli put – najprije na Ilovac, pa s prešanim otpadom na Babinu goru. Svi znamo kakav je promet ljeti po toj dionici. Sve se to može izbjeći alternativnom lokacijom“, upozorava aktivist protiv izgradnje centra Rade Ljubišić.

Rade Ljubišić, foto: Jovica Drobnjak

„Svi razumni argumenti govore da je to pogrešno, nepotrebno, preskupo, zastarjelo, da su netransparentno provedene aktivnosti pripreme. Konačno tome se protive i stanovnici naselja u okruženju planirane lokacije za centar, što su pokazali potpisivanjem dviju peticija. Uz navedeno, centar je neprihvatljiv i jer je riječ o lokaciji uzvodno od grada, na 296 metara nadmorske visine, između Korane i Kupe, s gotovo dvije stotine izvora i bunara, iako su ‘stručnjaci’ u Studiji utjecaja na okoliš utvrdili da je tamo pustoš, koju su pokušali stvoriti divljom sječom šume i prskanjem otrovnim herbicidom. Ta se lokacija nalazi na rasjedu ispod koje su bazeni pitke, termalne i mineralne vode od kuda se crpi voda za Karlovac i širu regiju. Čak i Jamnička kiselica dolazi iz podnožja Babine gore. I oni su tamo naumili zakopavati otpad. To je gospodarski i ekološki nepromišljeno, primitivno, neracionalno, protivno svakoj zdravoj logici. Osim onoj o pohlepi“, poručuje Mile Sokolić.

„Naprosto, radi se o netransparentnom procesu koji svako malo ‘zaglavi’ jer se nešto nastoji zakamuflirati, prikazati na pogrešan način, sakriti od javnosti i od zainteresiranih aktera. Posebno slikovit primjer netransparentnog procesa je angažman takozvanih stručnjaka koji su kroz studije dokazivali da se radi gotovo o pustinji bez vode, a ne zelenoj oazi s više od dvije stotine izvora“, zaključuje Sokolić.

 

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Živjeti jedni s drugima, a ne jedni pored drugih“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: