Mladi sociolog Drago Jukić rodni Split prije tri godine zamijenio je Njemačkom i, kao i dobar dio mladih, otišao trbuhom za kruhom. No, ovaj mladi sociolog napravio je nešto što drugima nije palo na pamet – internet stranicu na kojoj će se svi oni koji se odluče preseliti u Njemačku pronaći sve potrebne informacije. Druga je posebnost što je stranica namijenjena svima s područja bivše Jugoslavije. Iako mu, kako kaže, nije cilj pomoći u raseljavanju, cilj mu je pomoći onima koji se odluče za novo poglavlje u životu u državi u kojoj su i mnoge druge generacije gastarbajtera zaradile za stanove, kuće, automobile.
Razgovarali smo s Dragom o stranici Projekt Njemačka, kao i o sociološkim aspektima Popisa stanovništva.
Kako ste došli na ideju pokrenuti stranicu Projekt Njemačka?
Ideja je došla iz želje da napravim platformu za sve ljude s područja jugoistočne Europe koji se u Njemačkoj nalaze ili u Njemačku žele doći. I sam sam na početku života u Njemačkoj, bez poznavanja jezika i kontakata u blizini, morao dolaziti do svih informacija prilikom integracije u novo društvo, pa sam jednostavno odlučio svoja iskustva podijeliti na jednom blogu koji bi svima bio od koristi. Iza mene su dvije godine rada na blogu, više od 1,3 milijuna pregleda i smatram da je moja odluka bla pun pogodak. Ne samo da ljudima besplatno dijelim informacije na stranici, već ih povezujem s uslugama na „našem” jeziku, dajem im besplatne materijale prilikom zapošljavanja, povezao sam besplatni tečaj njemačkog za početnike kao i usluge povezivanja s provjerenim poslodavcima. Smatram da informacija uvijek treba biti besplatna i na mojoj stranici će uvijek biti tako.
Edukativna platforma
Ono što je zanimljivo je da Vašu stranicu posjećuju svi iz država bivše Jugoslavije?
Da, i to nije slučajnost. Naime, koristeći znanje iz digitalnog marketinga ciljano sam pisao tekstove za publiku s naših prostora jer smatram da njih ove teme najviše interesiraju. 57% čitatelja je već u Njemačkoj, zbog toga dajem razne savjete o životu u Njemačkoj, a ostatak uglavnom čita informacije o tome kako do Njemačke doći i što je potrebno za što bezbolniju integraciju.
Odluka o životu u novoj zemlji, i to još nepoznatoj, nije ni malo laka. Koja su najčešća pitanja i oko čega ljudi traže pomoć?
Pitanja koja preko e-maila dobivam su razna. Osobe koje još nisu u Njemačkoj pitaju za načine kako doći u Njemačku, koje znanje jezika im je potrebno i koje dokumente trebaju nositi. Najčitaniji članak mi je svakako onaj o njemačkoj mirovini, jer mnogi žive u zabludi da ona iznosi 500 € nakon pet godina rada. Zbog toga sam u tekstu postavio kalkulator pomoću kojeg mogu odmah izračunati koliku mirovinu mogu očekivati s obzirom na svoju plaću. Što se tiče ljudi koji se već nalaze u Njemačkoj, dosta ih pita za pomoć oko kredita, oko sastavljanja životopisa i općenito oko radnih prava. Moram napomenuti da je izvorište skoro svakog problema nepoznavanje njemačkog jezika. Taj problem sami moraju riješiti, a moje je da im do tada dam određene smjernice. Isto tako moram napomenuti da dosta ljudi traži da ja nešto umjesto njih napravim. To odbijam zato što je na meni da dam kompletno sve smjernice i podršku kako da se nešto napravi, a na njima mora biti da to i naprave, jer se vodim onom izrekom „daj čovjeku ribu, bit će sit jedan dan, a nauči čovjeka pecati, i bit će sit čitav život”. Klasičan primjer – na mojoj stranici ljudi mogu besplatno preuzeti obrazac životopisa na njemačkom jeziku kao i kompletno sve smjernice kako ga ispuniti, skupa sa video sadržajem. Uz svu tu pomoć, smatram da smo svi dovoljno inteligentni da stvari sami napravimo do kraja. Projekt Njemačka i jest edukativna platforma, stoga je važno sam se njome poslužiti.
Koji su najčešći problemi s kojima se ljudi susreću, a Vi im možete pomoći?
Kao što sam već prethodno rekao, nepoznavanje jezika najveći je problem, i samim time oni ne poznaju svoja radna prava. Nepoznavanjem prava nalaze se u potencijalno podređenoj poziciji na poslu i stoga im ja pokušavam edukacijom preko mojih tekstova i videa na hrvatskom jeziku objasniti njihova prava. Na kraju krajeva, upućujem ih na institucije i odvjetnika koji bi im u slučaju problema mogli pomoći.
Ljudi sve više odlaze
Popis stanovništva je završen sredinom jedanaestog mjeseca prošle godine. Prema njemu broj stanovnika smanjio se za 9,25%, odnosno za 396.360 stanovnika, što nije mala brojka. Koji bi razlozi mogli biti, starenje društva, mobilnost…?
Popis stanovništva u RH ja ne mogu profesionalno secirati, budući da nisam sudjelovao u izradi i interpretaciji rezultata, ali kao prvostupnik sociologije mogu dati svoje osobno mišljenje. Smatram da je kretanje stanovništva u RH, kao i u drugim zemljama istoka i jugoistoka Europe, uvijek bilo u smjeru odljeva mozgova na zapad. Jaki srednji sloj, manje korupcije i veće mogućnosti u smislu prosperiteta uvijek su bili primamljivi ljudima kojima je potrebna samo osobna iskaznica da prijeđu u taj novi život. Tako da smatram da je mobilnost u smislu otvaranja EU granica (a ovo je prvi popis od kada je Hrvatska u EU), kao i lakši pristup informacijama sa zapada doveo do toga da mnogo ljudi iseljava.
Mislite li da je popis stanovništva realan?
Mislim da je popis stanovništva dobar pokazatelj da ljudi u sve većem broju odlaze, ali u apsolutnim brojkama nije realan, baš zbog toga što velik broj iseljenika još uvijek ima prijavljenu privremenu odsutnost iz Hrvatske, kao i zbog toga što je velik broj onih koji se službeno nisu ni odjavili.
Jedna od stavki koja se očekuje jest i broj pripadnika nacionalnih manjina, gotovo svi očekuju da će popis pokazati da je broj manji nego prije 10 godina. Prema Vašem mišljenju, radi li se o tome da se ljudi ne žele izjašnjavati ili im to više nije važno?
Jedino što na ovu temu mogu reći je da se nitko ne bi trebao sramiti svoje nacionalnosti i kulture iz koje dolazi. U Njemačkoj se ljudi s naših prostora otvoreno diče svojom kulturom i običajima, stoga smatram da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj.
Split je na gubitku
Zanimljiva je Vaša analiza o smanjenju broja stanovnika Splita, dio stanovnika je odselio u Zagreb, a dio van Hrvatske?
Moja interpretacija tih rezultata ide u korak s trendom iseljavanja u metropolu, kao i u korak iseljavanja u prigradska i ruralna područja. Split je, nažalost, postao mjesto iseljavanja zbog prevelike apartmanizacije i nedostatka sadržaja za lokalno stanovništvo, a to se ljudima ne sviđa. Kada uz to dodamo i skupe cijene najma i stanova, onda je logično da će područja oko Splita doživjeti porast stanovništva, a Zagreb je svakako kulturno, administrativno i ekonomsko središte Hrvatske, tako da je Split tu na gubitku.
Oni koji se nađu u Njemačkoj, s bilo kojeg područja bivše Jugoslavije, na Vašim stranicama može naći većinu važnih informacija o dolasku u Njemačku, životu, uslugama, sve je posloženo kako bi se osoba što brže snašla. Koliko Vam je trebalo da sve to posložite?
To je proces koji i dan danas traje. Napravio sam nebrojeno preinaka na stranici s obzirom na analitike koje sam čitao, i svakim danom radim promjene da bi ljudi imali što jednostavniji pregled i da bi imali što bolje korisničko iskustvo. To se u marketingu zove UI/UX design, stoga baš pazim da sve bude na visokom nivou.

Čime se sve bavite u Njemačkoj, sociologijom ili nečim drugim?
U Njemačkoj sam se bavio sociologijom u sektoru istraživanja tržišta dok nije došla korona. Onda mi je ugovor završio i pala mi je luda ideja na pamet da započnem s platformom. Od tada paralelno radim to i kao „sigurnosni” posao na nepuno radno vrijeme radim kao mobilni njegovatelj. Ali kako je stranica ove godine doživjela baš veliki uspjeh, odlučio sam do kraja godine dati otkaz i baviti se samo Projektom Njemačka.
Planirate li se vratiti u Hrvatsku?
Naravno da se planiram vratiti u Hrvatsku, nisam ni otišao zbog ekonomskih razloga, već iz znatiželje. Srećom, sa stranicom sam slobodan biti gdje god poželim, stoga radim na tome da mi se poslovni život vodi „na laptopu” da mogu što više vremena provoditi u Hrvatskoj, ali isto tako biti u Njemačkoj zbog izvorišta informacija. Smatram osobno da je život svugdje dobar, bitno je samo kako sebi namjestiš. Ali isto tako smatram da je super probati život na zapadu, jer u periodu integracije i u mjestima gdje je standard bolji, dolaze nove ideje koje se na kraju mogu realizirati i u svojoj domovini. Uvjeren sam da, da nisam otišao u Njemačku, nikada ne bih probao s ovako nečim kao što je Projekt Njemačka – toliko vremena i truda uložio sam u nešto što možda uspije, možda ne. Ipak je socijalna sigurnost bitan faktor za pokretačke ideje u životu.
*Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije