Prva jugoslavenska partizanka i jedna od prvih žena koja je proglašena narodnim herojem

Iza Aralice ostao je niz slika, a zadnjih godina života najviše je bio inspiriran rodnom Likom. Njegova ljubav prema Lici ostala je upamćena i poslije njegove smrti, stalna izložba i memorijalna zbirka Aralice u Otočcu otvorena je 1980. godine.

Kvrgić je uvijek govorio da treba prihvaćati svaku ulogu, makar i iz solidarnosti prema kolegama, ali ipak svoje ime nije provukao kroz jeftine sapunice

Niko u srpskoj književnosti nije tako žestoko, intenzivno ispovedio ljubav i ženu kao ovaj pisac

Svojim ulogama zadužio je filmove poput: „Prosjaka i sinova“, „Salaša u Malome Ritu“, „Zimovanja u Jakobsfeldu“, „Hronici palanačkoga groblja“, „Posebnog tretmana“, „Vrućeg vetra“, „Maksima našeg doba“, „Burduša“, „Kamiondžija“, „Čovika i po“, „Proklete avlije“, „Vuka Karadžića“ i „Sivog doma“

Petrovićeva filozofija temelj je pronalazila u preispitivanju vlastitih postupaka i autorefleksivnosti iz koje je proizašlo i njegovo tumačenje socijalističkog samoupravljanja kao puno šireg pojma od pozicije radnika na poslu

„Nikada prije njega, a vjerojatno ni poslije njega, ovdje se dugo neće naći takav entuzijasta i čovjek koji je toliko bio srastao s likovnom umjetnošću.“

Nekada najveća stranka Srba u Hrvatskoj

Televizijska publika sjeća ga se po slavnoj Štivičićevoj seriji početkom 70-ih, „Kuda idu divlje svinje“, koja govori o tome kako se na nemogući način preživljavalo na rubu Zagreba za vrijeme NDH. U njoj je Ličina bio Veriga, beskrupulozni šef kriminalne bande sitnih švercera i tu ulogu je ovaj glumac odigrao zaista superiorno