Oktobarska revolucija

Srbi iz Hrvatske u Oktobarskoj revoluciji – mnogi stradali u Staljinovim čistkama

U „Velikom oktobru“, kako ga je sovjetska komunistička vlast kasnije nazivala, te u građanskom ratu koji je nakon njega uslijedio, uz pripadnike autohtonih naroda nekadašnjeg ruskog imperija sudjelovao je i velik broj ljudi iz zemalja bivše (odnosno, u tom trenutku buduće) Jugoslavije. Njihova brojnost, kasnije procijenjena na oko 30 hiljada, bila je tolika da se u sklopu boljševičke partije formirala posebna Jugoslavenska komunistička grupa. Među njima je bilo i mnogo Srba iz Hrvatske

sinjska alka

Sinjska alka i Karađorđevići – odanost i poštovanje

Niti jedan pripadnik alkarskog društva nije pristupio ustaškom pokretu, pa čak niti domobranstvu NDH, dok su mnogi otišli u partizane, a neki čak i u Dinarsku četničku diviziju Momčila Đujića. Po uspostavi socijalističke Jugoslavije, Viteško alkarsko društvo mijenja ime u Narodno alkarsko društvo, a njegovim počasnim članom imenovan je maršal Tito

Sarajevski atentat

Pucnji u Sarajevu na Vidovdan

„Ja sam jugoslavenski nacionalist koji teži za ujedinjenjem svih Jugoslavena, i nije me briga kakva će biti država, samo da bude slobodna od Austrije. Predlažem da me zakucate za krst i živog spalite. Moje tijelo koje gori će biti baklja, koja će da osvijetli put mojim ljudima do slobode“, uzviknuo je Princip na suđenju

Žeželj

Pjesnik betona

Branko Žeželj nije dočekao rušenje svog mosta. Umro je u februaru mjesecu 1995, pola godine prije nego što su svi njegovi sunarodnici protjerani iz njegovog šireg zavičaja. Njegov most se nije srušio jer je loše projektovan, nego su ga srušili projektili NATO saveza tokom agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine

Novak Simić – veliki pisac i istinski boem

Početkom osamdesetih banjalučki autor Mirko Skakić objavio je doktorsku disertaciju o Novaku Simiću. Otada pa do danas ovog hrvatskog, srpskog i bosanskohercegovačkog pisca zaboravili su i Hrvati i Srbi i Bosanci i Hercegovci

Kosta Momirović

Kosta Momirović – jedan od najvećih znanstvenika među Srbima u Hrvatskoj

Momirović je osnivao i razvijao brojne znanstvene i nastavne institucije u Zagrebu kao što su Sveučilišni računski centar (SRCE), Fakultet za kineziologiju, Fakultet za defektologiju, osnivao brojne kolegije i pokretao postdiplomske studije na Filozofskom, Medicinskom i Prirodoslovnom fakultetu u Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu, bio gostujući predavač na više fakulteta u Moskvi