Na stan koji je u mom vlasništvu u zemljišnoknjižnom izvatku upisana je hipoteka u korist poduzeća od kojeg sam otkupila stanarsko pravo na tom stanu. Kao hipotekarna tražbina upisana je prodajna cijena stana jer sam ugovorila obročno plaćanje te cijene. Redovno sam otplaćivala sve rate otkupa i sad želim da mi se ta hipoteka izbriše s moga vlasničkog lista. Zahtjev koji sam podnijela zemljišnoknjižnom sudu je odbijen jer nisam dostavila brisovno očitovanje. Međutim, to poduzeće je prestalo postojati i u trgovačkom sudu kažu da je stečaj zaključen te da to poduzeće nema pravnog sljednika. Kako se može izbrisati hipoteka u ovakvom slučaju? Tko mi može izdati brisovno očitovanje koje traži zemljišnoknjižni sud?
Tatjana P., Zagreb
Zbog same činjenice da je stečajni dužnik brisan iz sudskog registra ne može se brisati njegovo založno pravo na nekretninama jer u postupku ostvarenja tog založnog prava nakon zaključenja stečajnog postupka sudjeluje stečajna masa stečajnog dužnika. Stoga da biste brisali hipoteku koja glasi na tvrtku koja više ne postoji jer je stečajni postupak završen, morate tužiti stečajnu masu radi brisanja hipoteke. Prije toga stečajna masa mora dobiti stranačku sposobnost. To dalje znači da je potrebno u takvim slučajevima stečajnu masu upisati u sudski registar, a porezna uprava treba po službenoj dužnosti toj stečajnoj masi odrediti i dodijeliti osobni identifikacijski broj. Stečajni zakon u članku 438 taksativno navodi podatke koji se upisuju u sudski registar za stečajnu masu: 1. matični broj subjekta (MBS); 2. osobni identifikacijski broj (OIB); 3. naziv određen tako da sadrži riječi “stečajna masa iza” i tvrtku odnosno naziv stečajnog dužnika; 4. sjedište određeno prema adresi stečajnog upravitelja; 5. ime i prezime stečajnog upravitelja, njegov OIB i adresu prebivališta; 6. datum i broj rješenja kojim je određen upis stečajne mase u sudski registar; 7. rješenje o brisanju stečajnog dužnika.
Na ovaj način ostvarili su se uvjeti da podnesete tužbu radi brisanja hipoteke pred nadležnim sudom. Nakon što uspijete u sudskom postupku, zatražit ćete od zemljišnoknjižnog suda brisanje predmetne hipoteke temeljem pravomoćne presude. Ovakav odgovor na vaše pitanje vezan je za vrijeme uknjižbe hipotekarne tražbine.
U svom pitanju naveli ste da je hipoteka upisana po zaključenju kupoprodajnog ugovora za stan na kojem je postojalo stanarsko pravo. To dalje znači da je hipoteka uknjižena 1990-ih godina i iz tih razloga se ne možete pozvati na čl. 141 st. 1 Zakona o zemljišnim knjigama čije se odredbe odnose na amortizaciju i brisanje starih hipoteka, a koji glasi: “(1) Vlasnik hipotekom opterećene nekretnine, a isto tako i svaki zajednički vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljišnoknjižni sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne tražbine:
– ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjižbe hipotekarne tražbine, a u slučaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju – od posljednjega od tih upisa;
– ako nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne sljednike;
– ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi način ostvarivalo.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na hipoteke upisane do 25. prosinca 1958. Takve hipoteke brisat će se po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranke.“
Prema tome, samo u slučajevima kada se radi o starim hipotekama, a kako ih zakon određuje u citiranom članku, nije potrebno da uz zahtjev za brisanje prilažemo i brisovno očitovanje vjerovnika kojim isti dozvoljava brisanje hipoteke.
