Borba za istinu

Piše: Dušan Cvetanović

Završetkom ere fektčekinga društvene mreže ponovo bi mogle preuzeti primat u kreiranju javnog mnijenja na globalnoj razini

Ilustracija. Foto: Armin Durgut/PIXSELL

Pobjeda Donalda Trampa na američkim predsjedničkim izborima reflektirala se na čitav svijet. Uvjerljiva pobjeda nad demokratskom kandidatkinjom potvrdila je da se američko društvo zasitilo lijevo-liberalnih politika Demokratske stranke kojoj su birači najviše zamjerili golemu inflaciju koja im je ozbiljno urušila životni standard. No, nije samo inflacija bila krimen, vrlo važno političko bojno polje bila su i ideološka pitanja vezana uz rodnu teoriju, ali i cenzuru koja je postala sveprisutna u modernom globalnom medijskom svijetu.

Iako su društvene mreže u prvim godinama svog ekstremnog rasta izrasle u ozbiljnu konkurenciju tradicionalnim medijima, takav odnos počeo se mijenjati u posljednjem desetljeću. Političke elite suočene s golemim medijskim potencijalom društvenih mreža koje ne mogu kontrolirati vrlo brzo su poseglе za regulacijom i pritiskom na njih. Prve žrtve takvih regulacijskih politika bile su tada najveće društvene mreže Fejsbuk i Tviter. One su vrlo brzo nakon što su preuzete na tržištu, a po nalogu politike, počele s moderiranjem sadržaja i borbom protiv tzv. lažnih vijesti na društvenim mrežama. U globalnu uporabu tada je uveden pojam fektčekinga ili provjere činjenica s ciljem da se na društvenim mrežama suzbije globalno širenje vijesti i sadržaja koje nemaju činjeničnu nego propagandnu podlogu. Društvene mreže udružile su se s udrugama osnovanima za provjeru činjenica i dale im ovlasti za ocjenjivanje istinitosti sadržaja. S vremenom je izgrađen globalni sustav provjere činjenica u koji su se uključile stotine i tisuće organizacija, a posljedice za korisnike društvenih mreža počele su se vrlo jasno osjećati. Društvene mreže započele su s akcijama smanjivanjem dosega korisnicima čije su objave bile označene kao sumnjive ili neistinite, a milijuni su ostali bez svojih računa na društvenim mrežama. Fektčeking je svoj vrhunac nedvojbeno doživio tijekom globalne kovid pandemije kada su zahtjevi vlada za unisonim pogledom na tu bolest bili toliko jaki da je sve što je bilo u suprotnosti s narativima službenih državnih i međunarodnih institucija bilo bez iznimke blokirano i cenzurirano.

Iako su politika, tradicionalni mediji i novokomponirani fektčekeri od prvog dana javnosti objašnjavali da je postojeći sustav provjere činjenica koristan za društvo, danas je očigledno da je broj ljudi koji vjeruje u njihove časne namjere sve manji. Tviter je prvi posustao u borbi protiv lažnih vijesti kada su ga njegovi dioničari prodali američkom milijarderu Ilonu Masku koji je restriktivni sustav provjere činjenica umirovio u prvim satima svoje „vladavine“. Nakon Trampovog ponovnog osvajanja Bijele kuće, to je učinio i Fejsbuk. U obraćanju korisnicima Fejsbuka, njegov vlasnik Mark Zakerberg najavio је ukidanje suradnje s neovisnim organizacijama za provjeru činjenica uz obrazloženje da su – otišli predaleko. Ustvrdio je da su fektčekeri u prevelikom broju slučajeva bili pristrani i da su gušili legitimnu političku raspravu svojim djelovanjem zbog čega je prevelik broj korisnika završio u „Fejsbuk  zatvoru“. Zakerberg je u opisivanju Fejsbukovog modela provjere činjenica otišao toliko daleko da ga je prozvao sustavom koji kao da je izašao iz Orvelove 1984.

Završetkom ere fektčekinga društvene mreže ponovo bi mogle preuzeti primat u kreiranju javnog mnijenja na globalnoj razini. Činjenica je da je Donald Tramp novi predsjednički mandat osvojio golemom kampanjom na društvenim mrežama, prije svega na Maskovom Iksu, ali i kineskom TikToku. Upravo na tim društvenim platformama Trampova kampanja je pridobila milijune mladih birača koji su mu pomogli na putu prema drugom predsjedničkom mandatu. Da su na Iksu bile jednako restriktivne mjere kao i u trenutku kada je izgubio izbore 2020. godine, Trampove šanse za pobjedu bile bi kudikamo slabije. Usto, Tramp je posljednje četiri godine potrošio u izgradnji vlastite društvene mreže, svjestan da bez direktnog pristupa publici nema što tražiti na izborima.

Nema nikakve sumnje da Zakerberg nikada ne bi promijeniо svoju politiku prema provjeri činjenica da Tramp nije osvojio novi mandat, ali kada već jeste, iskoristio je ugodno s korisnim i riješio se sustava vanjske provjere činjenica. Takva odluka u ovom trenutku vrijedi samo za SAD, ali nema sumnje da će se ona s vremenom proširiti i na ostatak svijeta. Zato je realno očekivati da Europska komisija vrlo brzo nametne nova ograničenja društvenim mrežama na svom području i da fektčeking ugradi u europsku pravnu stečevinu. Borba za istinu nastavit će se i u budućnosti jer je kreiranje javnog mnijenja u modernim demokracijama najvažniji alat osvajanja odnosno zadržavanja moći i utjecaja.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: