Roman Doba mjedi hrvatskog književnika Slobodana Šnajdera dobitnik je ovogodišnje nagrade “Meša Selimović”. Roman kojeg je Šnajder pisao desetak godina, proglašen je najboljim objavljenim na govornom prostoru BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore u prošloj godini. Nagrada mu je uručena na završnoj ceremoniji trodnevnih književnih susreta “Cum grano salis”, prošlog vikenda u Narodnom pozorištu u Tuzli.

– Doba mjedi knjiga je koja govori da se naši snovi uvijek i iznova odupiru nesnošljivoj buci historije i diktatu zaborava – rekao je predsjednik žirija Mile Stojić u obrazloženju dodjele. Stojić je dodao da je riječ o romansijerskoj sagi o ljubavi u vremenima kada se povijest okrutno igrala s ljudskim životima i sudbinama.

– Uranjajući u povijest jugoslavenskih folksdojčera, Šnajder uspostavlja epsku vertikalu, od njihova doseljavanja u naše krajeve sve do naših dana, kad ekstremne ideologije razdiru samo tkivo života, nasilno trgajući ne samo države i nacije, već i obitelji i njihove potomke. Ovo djelo nam vraća vjeru u književnost kao veliku umjetnost, u literaturu koja nastaje daleko od svakodnevne produkcije i želje da se dodvori aktuelnim trendovima i ukusu rulje – obrazlaže Stojić u ime žirija koji su činili i Filip David, Ivica Đikić, Emir Imamović Pirke i Milan Rakovac.

Ovogodišnji laureat zahvalio je na književnoj nagradi rekavši da ih nije puno u životu dobio, no ovu je zbog njenog regionalnog karaktera najviše priželjkivao – Ovu nagradu sam mnogo želio jer se ona poklapa sa mojim programom i iza toga ja stojim. Ova knjiga se u Hrvatskoj mnogo čita, a bavi se sudbinama ljudi koji su jedna posebna obilježena grupa – rekao je Šnajder.

[pullquote class=”full”]

Nagrada “Meša Selimović” književna je nagrada za najbolji roman na jezičkom govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Utemeljena je 2001. godine, a do sada su je osvojili (kronološki): Marinko Koščec, Irfan Horozović, Ivica Đikić, Ognjen Spahić, Sanja Domazet, Miljenko Jergović, Mirko Kovač, Bekim Sejranović, Mirjana Đurđević, Ludwig Bauer, Ivan Lovrenović, Faruk Šehić, Milorad Popović i Filip David. Ove godine u užem izboru za najbolji roman objavljen u 2015. godini  žiri je odabrao pet romana: Anđeo atentata autora Svetislava Basare, Gdje si ti ovih godina Hadžema Hajdarevića, Područje bez signala Roberta Perišića, Doba mjedi Slobodana Šnajdera i Islednik Dragana Velikića. [/pullquote]

Doba mjedi – naslov desetljeća u regiji

Nakon romana Morendo iz 2012. godine, Doba mjedi njegov je drugi roman, objavljen u izdanju nakladnika TIM press. Kritika je roman proglasila Šnajderovim kapitalnim djelom i jednim od najznačajnijih naslova objavljenih posljednjih godina pa i desetljeća u hrvatskoj i regionalnoj književnosti, što potvrđuje i ova značajna nagrada koja se sastoji od novčanog dijela u iznosu od sedam tisuća konvertibilnih maraka, odnosno tri i pol tisuće eura te skulpture “Mastionica i pero” akademskog kipara Pere Jelisića.

– Ovaj je roman izazvao napisa u medijima i dobio više kritika nego ijedna moja knjiga, uključujući tu i drame – rekao je za Večernji pohvalivši se da su prava za roman u roku od tjedan dana prodana u Njemačku. U Booksinoj kritici romana, Andrea Zlatar Violić zaključuje: “Za čitatelje, koji htjeli ili ne htjeli, poznaju 20. stoljeće kao doba ekstrema, Šnajderovo Doba mjedi jest i mjedeno doba i trajnije od mjedi. To je spisateljsko svjedočanstvo kako je moguće pisati nakon Auschwitza. Teško i neizvjesno. Ali neizbježno i uvijek osobno.”

Roman Doba mjedi prikazuje veliku priču o dvoje ljudi koji su odživjeli svoje živote u doba ekstrema te o njihovu sinu kojeg je zapalo kao ne baš sretno nasljedstvo. Riječ je o ratno-ljubavnoj priči čija radnja počinje u Njemačkoj u 18. vijeku, u vrijeme velike gladi i iseljavanja, a završava u Jugoslaviji 1945. protjerivanjem Nijemaca i etničkim čišćenjem. Georg, odnosno Đuka i Vera, junaci romana, imali su do neke tačke svojih života krajnje suprotstavljene biografije. Sreću se čim je to bilo moguće, a da ne bude pogubno iako je sve bilo protiv toga susreta. Potom odlaze različitim putevima kad ih je baš sve upućivalo na to da ostanu zajedno. Priča je europska po tome što se dogodila u mnogo verzija, svjedočeći o moći ideologije koja zna podijeliti i stol i postelju, jučer kao i danas, također i u ovom stoljeću koje nije ništa manje obilježeno ekstremima. Iz različitih obzira, pa i zbog straha, ta je priča malokad ispričana do kraja.

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=h6B6p9mWRFE[/youtube]

 

– Nagrade su, dakako, lijepi događaju, one jačaju osjećaj postojanja – kazao je Šnajder u intervjuu za Avaz i komentirao društveno-politička pitanja u BiH, aktualni referendum te govorio o problemu demokracije. Komentirajući primjetne fašističke stavove u Hrvatskoj kaže – Fašistički stavovi u jakom nadiranju primjetni su posvuda u našim državicama. Sreća je što su one tako male, a, eto, vidimo da jako žele biti još i manje, te ti stavovi jednog “puzajućeg fašizma” (Umberto Eko) nisu prijetnja u globalnim omjerima. Na ovom mjestu ponovit ću što oduvijek govorim: Neka svak mete pred svojim vratima! Neka svak svoj fašizam drži na oku. Kad se to učini, onda gledajmo preko granice – zaključuje Slobodan Šnajder.

[pullquote class=”full”]

Istaknuti hrvatski dramatičar, književnik i publicist, Slobodan Šnajder rođen je u Zagrebu 1948. godine, gdje je i diplomirao filozofiju i anglistiku na Filozofskom fakultetu. Bio je suosnivač i dugogodišnji urednik kazališnog časopisa “Prolog”, kolumnist Glasa Slavonije, Novog lista i suradnik Trećeg programa Hrvatskog radija. Novele, eseje i kazališne komade objavljuje od 1966.

Dobitnik je Gavelline nagrade za dramu i trostruki dobitnik Držićeve nagrade, a 2011. je dobio počasni doktorat Univerziteta za audioviozualne umjetnosti ESRA sa sjedištem u Skopju. Od mnogih drama, autor je djela: Hrvatski Faust,  Kamov, smrtopis, Gamllet i npr. crne komedije Enciklopedija izgubljenog vremena za koju je 2010. godine dobio priznanje za najbolji dramski tekst inspiriran djelom i životom Danila Kiša, na osnovu natječaja Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, objavljenoga na cjelokupnom prostoru bivše Jugoslavije.

[/pullquote]

 

Naslovna fotografija: Nezavisne.com