Ako je prvostepena presuda Miloradu Dodiku bila politički zemljotres, drugostepena bi se mogla nazvati tektonskim poremećajem na političkoj sceni u BiH. U mjesecima nakon izricanja prvostepene odluke, kojom je predsjednik Republike Srpske krajem februara osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, u javnosti, prije svega Republike Srpske, a onda i cijele BiH, tiho je provejavala mogućnost i nada da ishod postupka po žalbi ipak bude drugačiji. Vodilo se računa o pravnim argumentima, ali i besmislenosti procesa koji je protiv Dodika vođen jer nije poštovao odluke Kristijana Šmita koji za Republiku Srpsku nije visoki predstavnik, a da i jeste, nema pravo da mijenja zakone. Osim toga, došlo je i do promjene geopolitičkih okolnosti, u Americi je na vlast došao Donald Tramp, američki ambasador Majkl Marfi koji je smatran nezvaničnim kreatorom ovog procesa napustio je BiH, atmosfera je bila prilično relaksirana, a onda je prvog dana avgusta iz Suda BiH stigla vijest – Apelaciono vijeće je potvrdilo prvostepenu odluku koja je automatski postala pravosnažna što je, prevedeno u praksu, značilo da je Republika Srpska ostala bez predsjednika.

Ostala, ali zasad samo za Sud BiH, političare iz Sarajeva, Kristijana Šmita i Centralnu izbornu komisiju (CIK). Jer, stvari uopšte nisu tako jednostavne kao što izgledaju. „Predaja nije opcija“, poručio je Milorad Dodik nakon što mu je CIK BiH po sili zakona oduzela mandat predsjednika.

CIK BiH je u načelu strogo birokratska institucija koja ne tumači zakone nego ih sprovodi, pa otuda nije ni ulazila u razloge koji su doveli do toga da Dodiku moraju oduzeti mandat.

A podsjetimo kako je došlo do presude.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je prije godinu dana dva akta – Zakon kojim je zabranjeno primjenjivanje odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i Zakon kojim je zabranjeno primjenjivati odluke visokog predstavnika. Uslijedio je odgovor Šmita koji je prvo poništio ove zakone, a zatim izmijenio Krivični zakon BiH navodeći da svako ko ne poštuje njegove odluke čini krivično djelo. Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske ima obavezu da potpisuje ukaze o proglašenju svakog zakona, pa je to uradio i sa dva pomenuta čime je praktično izvršio „nepoštovanje odluke Kristijana Šmita“. Zbog toga je protiv njega podignuta optužnica jer tužilaštvo u Sarajevu, kao ni CIK, takođe ne ulazi u tumačenja zakona, već rade po njima, nevažno ko ih donosi.

Kao epilog uslijedila je presuda u kojoj je zatvorska kazna najmanje bitna, u BiH ju je moguće otkupiti do godine dana zatvora (Dodikova odbrana je već uputila taj zahtjev vrijedan oko 18.500 evra). Drugi dio presude je, ustvrdiće ovih dana brojni zvaničnici iz Banjaluke, i bio jedini cilj postupka. Šest godina zabrane političkog djelovanja Miloradu Dodiku praktično znači da on neće moći da se kandiduje na izborima ne samo 2026. nego ni 2030. To ga, kao ključnu političku figuru u Republici Srpskoj, praktično eliminiše sa političke scene i u ogromnoj mjeri utiče na cijeli izborni proces, njegovu stranku i koaliciju koja vlada već dvadesetak godina u Republici Srpskoj. Ipak, oduzimanje tekućeg mandata dodatno je ubrzalo stvari jer to znači da Republika Srpska mora na izbore, prijevremene, i prije oktobra 2026, već za nekih 90 dana.

„Prijevremeni izbori neće biti održani dok sam ja predsjednik. Pozivam da se angažuje policija da to spriječi. Da li ćemo na ovaj način izgubiti predsjednika Republike Srpske, o tome će odlučiti Narodna skupština“, rekao je Dodik nakon što je objelodanjeno kakva je drugostepena presuda. Zanimljivo je da su i prvostepenu i drugostepenu presudu, kao i pomenutu odluku CIK-a prvo objavili pojedini sarajevski mediji, da bi tek nakon toga uslijedila zvanična saopštenja iz tih institucija. I to je, još je jedna poruka iz Banjaluke, dokaz sprege pravosuđa, politike, medija i obavještajne zajednice.

Presuda je donijeta prvog, a CIK je Dodiku mandat oduzeo šestog avgusta. U tih nekoliko dana postalo je jasno na kakav odgovor je Dodik mislio kada je naveo da će o svemu odlučiti Narodna skupština. „Meni je mandat dao narod i narod će o tome odlučiti na referendumu koji će biti održan na osnovu odluke Narodne skupštine“, rekao je Dodik. I na određen način stvar iz pravosudnog vratio na politički teren. Ili ipak ne. „Odgovorićemo na način kako je i donijeta ta presuda. Politički“, rekao je Dodik.

„Meni je mandat dao narod i narod će o tome odlučiti na referendumu koji će biti održan na osnovu odluke Narodne skupštine“, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik

I dok većina u Banjaluci smatra da nema dilema da je u pitanju politički motivisana presuda (osim dijela opozicije), u Sarajevu su, pak, zabilježeni i slučajevi otvorenog likovanja zbog ovakvog razvoja situacije. Tamošnji političari uglavnom šalju poruke da se presude moraju poštovati, da je BiH zemlja u kojoj postoji „vladavina prava“, a da je na političkom nivou ovo „početak kraja“ i Milorada Dodika i njegove partije. Interesantno, na poštivanje presuda poziva i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, Dodikov dugogodišnji prijatelj i partner iz reda hrvatskog naroda.

Kada će novi referendum u Republici Srpskoj biti održan još nije poznato. Postoji niz proceduralnih problema koje je prethodno potrebno riješiti. Naime, Republička izborna komisija je u ostavci, a nova nije izabrana, pa praktično referendum nema ko da sprovede. Takođe, postoji i problem s biračkim spiskom koji je u nadležnosti već pomenutog CIK-a. A nad novim referendumom lebdi i sjenka prošlog, održanog u septembru 2016. kada se narod u Republici Srpskoj masovno izjasnio da je za to da 9. januar i dalje bude Dan Republike. Iako se taj praznik na osnovu stava građana na referendumu i danas proslavlja u Srpskoj, on nije dio Zakona o praznicima, pa mnogi, ponajviše iz redova opozicije, i danas pitaju čemu je poslužio referendum ako Dan Republike nije dio zakona.

SNSD kao najjača stranka hitno je nakon objelodanjivanja presude sazvala sjednicu vrhovnih partijskih organa, pružila podršku svom lideru, najavila nove korake i iznijela prijedloge od kojih je najviše reakcija izazvao onaj o formiranju vlade nacionalnog jedinstva u koju bi ušle sve stranke sa srpskim predznakom. Nije bilo potrebno dugo da se ispostavi da ta priča u ovom trenutku u Republici Srpskoj jednostavno nije moguća. „Mi imamo jasan stav da nećemo praviti ništa zajedno sa SNSD-om, jer su oni u proteklih 20 godina uništili, opljačkali i opustošili Republiku Srpsku, zarobili institucije, uspostaviti vladavinu jednog čovjeka, napravili korupcionaški sistem koji je sve uništio, zarobili pravosuđe, policiju i sada žele da odgovornost podijele sa opozicijom. Ne želimo učestvovati u vlasti sa Dodikom, mi smo dva različita svijeta“, kaže jedan od najglasnijih opozicionara Nebojša Vukanović.

„Naš stav je da nećemo praviti ništa sa SNSD-om, jer su oni u proteklih 20 godina opljačkali i opustošili Republiku Srpsku. Ne želimo učestvovati u vlasti sa Dodikom, mi smo dva različita svijeta“, kaže jedan od najglasnijih opozicionara Nebojša Vukanović

U takvu vladu neće ni ostale opozicione stranke, ali su one našle način da ne toliko grubo kao Vukanović to saopšte. Najviše se iščekivao stav Draška Stanivukovića i njegovog PDP-a.

„Smatramo da to nije rješenje za ovu krizu“, rekao je Stanivuković. Od vlade nacionalnog jedinstva neće biti ništa jer nema ni samog jedinstva. Međutim, sva priča oko referenduma i drugih odgovora Banjaluke ne spriječava raspisivanje novih izbora jer o tome odlučuje institucija u Sarajevu.

Iako Dodik tvrdi da tih izbora neće biti, danas je prilično nejasno kako bi on mogao da spriječi njihovo održavanje. Osim fizičkom silom, što bi moglo da izazove ozbiljne posljedice.

Dio opozicije tvrdi da Dodik mora da prihvati sve sudske, kao i odluku CIK-a, da izbori moraju biti raspisani i da opozicija treba da ponudi jednog kandidata. Dio, ali ne i Stanivuković.

„Proces oduzimanja mandata predsjedniku Republike Srpske obilježen je pravnim nepravilnostima i kompromituje rezultat takvih izbora. PDP je stava da ne treba učestvovati, a ne bojkotovati. Učešćem u tim izborima bi se legalizovalo političko nasilje. Ne želimo da priznamo pravno i političko nasilje nad bilo kojom institucijom. Ne priznamo da se Srbima, njihovim predstavnicima i institucijama tako skida glava“, naveo je Stanivuković koji se vremenom profilisao u ključnu političku figuru iz redova opozicije u Republici Srpskoj. Mnogi su skloni da ustvrde da je ovo još jedan dokaz stvaranja nove političke osovine u Republici Srpskoj koju bi činili Dodik (ili onaj ko ga naslijedi) i Stanivuković, no sve to je još na dugom štapu.

Kako god, jasno je da Republici Srpskoj predstoje teški i neizvjesni mjeseci, a izostanak svesrpskog jedinstva može samo da dodatno pogorša situaciju. Niko sa sigurnošću ne može da kaže kako će sve završiti. Otuda se niko i ne bavi prognozama.