Potkraj srpnja Državni zavod za statistiku objavio je svoje godišnje izvješće o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2023. godini, svojevrsnu krvnu sliku iz koje svatko s malo statističkog znanja i umijeća može izvući brojne zaključke o budućnosti društva u kojem živimo. Spomenuto izvješće primarno analizira brojeve umrlih i rođenih na svim teritorijalnim razinama, od županija preko gradova do općina, pa se zaključci nakon analize podataka mogu izvlačiti i na regionalnim, ali i na mikrorazinama. 

Nije nikakva tajna da je čitava Europa ušla u fazu radikalnog smanjenja broja stanovnika i da je oslanjanje na masovne migracije iz trećih zemalja postalo jedan od stupova ekonomske i demografske politike najvećih država članica EU – prije svega Njemačke, a onda i drugih ekonomskih divova. Hrvatska je, zajedno s ostalim balkanskim državama, godinama služila kao bazen za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta u zapadnim europskim državama, prije svega Njemačkoj i Austriji, ali u proteklih nekoliko godina postala je i uvoznik radne snage, prije svega iz zemalja Azije. Prvo desetljeće članstva u EU hrvatski građani iskoristili su za masovno iseljavanje i pronalaženje boljih ekonomskih prilika diljem zajedničkog europskog tržišta i takva kretanja su dovela do poremećaja u vidu nedostatka radne snage, prije svega one koja je spremna raditi za minimalne plaće. 

Tako je Hrvatska u samo 10 godina članstva u EU izgubila preko 500.000 stanovnika, velikim dijelom iseljavanjem, ali i značajnim dijelom starenjem i prirodnim odumiranjem. Podaci koje Državni zavod za statistiku objavljuje na godišnjoj razini pokazuju da se Hrvatska prazni rapidnom brzinom. Konkretno, svake godine umre 20.000 ljudi više nego što ih se rodi, što bi u razdoblju između dva popisa stanovništva iznosilo golemih 200.000 manje u državi u kojoj živi svega 3.8 milijuna ljudi. Tako je u Hrvatskoj u 2023. godini rođeno svega 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. Samo prošle godine hrvatsko društvo je izgubilo 19.105 osoba, 2022. je višak umrlih nad rođenima bio 23.000, 2021. 26.204., itd. Progresija pada rođene djece iz godine u godinu pokazuje da će se jaz između rođenih i umrlih i dalje povećavati. Još 2014. godine Hrvatska je godišnje imala 40.000 novorođene djece, dok podaci za 2024. godinu, koja još traje, pokazuju da bi prvi put u povijesti mjerenja Hrvatska mogla pasti ispod 30.000 rođene djece u jednoj kalendarskoj godini. Takva oštra negativna progresija nije nikada zabilježena i ukoliko potraje, a hoće, imat će značajne posljedice na izgled hrvatskog društva u sljedećim desetljećima. Masovna depopulacija i dalje će negativno utjecati na tržište radne snage, a samim time i na mirovinski sustav koji i danas jedva preživljava. Bez održavanja radnih mjesta mirovinski sustav će se urušiti, jer se on i danas u ogromnoj mjeri ne financira iz mirovinskih doprinosa, već iz samog državnog proračuna. Migracije i to masovne, barem za hrvatske prilike, dugoročno će ostati kao jedino rješenje za krpanje financijskih rupa koje će se pojaviti kao rezultat razlike između broja umirovljenika i dostupne radne snage. 

Podaci Državnog zavoda za statistiku posebno su poražavajući za ekonomski pasivna područja i krajeve koji su i do sada slovila kao ona koja ubrzano odumiru. Iako svaka od županija ima negativan prirodni prirast, kao i čak 500 od 555 jedinica lokalne samouprave, određena područja toliko brzo odumiru da to možemo pratiti golim okom. Ako uzmemo primjer Sisačko – moslavačke županije i pogledamo podatke za 2023. godinu, jasni su nam razmjeri demografske katastrofe. Primjerice u Glini, koja je nedavno preživjela razorne potrese, u 2023. godini rođeno je 50 djece, a istovremeno umrlo 153 osobe, u Dvoru je rođeno 10, a umrlo 72 osobe, u Sunji je rođeno 24 djece, a umrlo 105 osoba. U Šibensko-kninskoj županiji, u općini Civljane, nije se rodilo niti jedno dijete i to je jedina općina u Hrvatskoj u kojoj nitko neće nositi datum rođenja s godinom rođenja 2023. No, istovremeno postoji ogroman broj općina koje bi se mogle pridružiti tom neslavnom klubu već sljedeće godine. Tako je općina Majur imala jedno rođeno dijete u 2023. godini uz 13 umrlih, kao i Kijevo, Stara Gradiška dvoje rođenih i desetci općina koje su imale manje od 10 rođene djece. 

Takve šokantne brojke ukazuju na to da će se Hrvatska u sljedećim desetljećima radikalno isprazniti od ljudi, ruralni krajevi postat će pustoš, a veliki gradovi doživjet će masovni priljev migrantskog stanovništva iz trećih zemalja. S obzirom na to da će se potražnja za radnom snagom najbogatijih zemalja EU i dalje nastaviti, može se očekivati i nastavak iseljavanja iz Hrvatske prema središtima ekonomske moći. Tako će faktori kao što su prirodna depopulacija, iseljavanje domaćeg stanovništva i useljavanje radnika iz trećih zemalja u sljedećih nekoliko desetljeća stvoriti uvjete kakvi na području Hrvatske nisu nikada viđeni, s čitavim setom novih društvenih pitanja i rješenja.