„Samo slobodan pojedinac, svjestan svog korijena, svoje kulture, svoje vjere, svoje istorije i zbog svega toga ponosan, u mogućnosti je prije svega biti dobar i produhovljen čovjek, a samo takav čovjek je spreman da ostvari velika djela“, rekao je predsjednik Srpskog privrednog društva Privrednik Nikola Lunić pozdravljajući stipendiste na 12. Kongresu Privrednikovih stipendista i srpske omladine održanom 9. i 10. decembra u Zagrebu.

On je na svečanosti povodom promocije nove generacije Privrednikovih stipendista istaknuo važnost stipendija za lični napredak svakog mladog čovjeka i naglasio da će se Privrednik zajedno sa svojim donatorima i u budućnosti maksimalno truditi da osigura što više sredstava za stipendiranje.

„Međutim, jednako je važno i razvijati i jačati osjećaj i svijest o pripadnosti zajednici, i njenoj dubokoj ukorijenjenosti u istoriji i kulturi. Isto tako važna je i svijest o drugom i drugačijem. Da mi sami budemo bolji ljudi u tom odnosu prema drugom i drugačijem. To je ujedno i naša zajednička poruka s ovoga kongresa“, istaknuo je Lunić.

Ovogodišnji Kongres Privrednikovih stipendista i srpske omladine bio je koncipiran tako da su u fokusu bili upravo – stipendisti. Ove godine ih je bilo i najviše do sada. Naime,  Privrednik ove godine stipendira do sada rekordan broj učenika i studenata – ukupno njih 144, i to iz dva Privrednikova fonda: Fonda Vladimir Matijević i Fonda Ivana Vujnović. Najveći broj stipendista dolazi iz privredno poprilično zanemarenih područja s nedovoljnim ulaganjem u privrednu infrastrukturu, gdje su prosječna primanja znatno niža nego u drugim krajevima Hrvatske. Ovogodišnja koncepcija kongresa bila je takva da je osnovni cilj bio svim tim mladim ljudima ponuditi dvodnevni program s bogatim edukativnim i zabavnim sadržajima, a prvenstveno omogućiti im da se međusobno upoznaju, povežu, zbliže.

Smatram da je ovo bila dosta dobra koncepcija, do sada je na kongresima naglasak bio na donatorima, što je sasvim u redu, ali ove godine je naglasak bio na nama, da se upoznamo, družimo, da to ne bude samo formalno, ali da nešto i naučimo, razmijenimo iskustva“, kaže Zoran Malbaša iz okolice Knina koji kao Privrednikov stipendist završava Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu.

„Ja sam imao tu sreću da sam u Zagrebu, pa sam ga mogao sam i istražiti, ali oni učenici i studenti koji nisu, evo, sada su imali priliku i fizički obići i upoznati određena mjesta, od bogomolja do modernih zgrada. Dosta je važno mladima da upoznaju svoju kulturu, pogotovo u višenacionalnoj sredini. Važno je upoznati svoju kulturu, ali i njegovati je, dijeliti je međusobno jer je to ljepota ličnosti kao cjeline“, kaže Zoran i ističe da je najvažnije da i kad se završe fakulteti, da ostanu prijateljstva, jer, kako kaže, financijska pomoć je važna, ali ljudi su ti koji ostaju.

Stipendisti su se međusobno upoznali, ali su upoznali i neka od ključnih mjesta za razumijevanje povijesti i doprinosa Srba Zagrebu i Hrvatskoj. Krenuvši iz Preradovićeve ulice i Privrednikovog doma, uz stručno vođenje povjesničarke umjetnosti i članice Privrednika Nade Beroš, kao i nekoliko studenata završnih godina koji su se uključili u organizaciju i osmišljavanje Kongresa, zaustavljali su se kod mnogih značajnijih lokacija u Zagrebu na kojima su zagrebački Srbi ostavili svoj pečat i trag. Od Donjeg grada, Crkve Preobraženja Gospodnjeg, Hotela Dubrovnik, do Gornjeg grada i Stankovićevog kazališta, sve do Mirogoja gdje na nadgrobnim spomenicima i arkadama stoje, uglavnom ćiriličnim pismom uklesana, imena velikana i uglednika koji su zadužili srpski narod, ali čitavo društvo.

„Privrednik prati moje školovanje već dugi niz godina i svake godine se radujem svečanosti dodjele ugovora o stipendiranju, tada uvijek osjećam ponos, čast i veselje, a ove godine mi je posebno drago što smo napravili iskorak tako da smo cijeli događaj posvetili međusobnom druženju i upoznavanju, kao i upoznavanju Zagreba i doprinosa Srba Zagrebu, koji je zaista velik i čija je priča inspirativna“, kaže Leon Ćevanić, student 4. godine povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. „Mislim da sve lokacije koje smo obišli zajedno donose jednu cjelovitu priču o povijesti Srba u Zagrebu i Srba u Hrvatskoj i oslanjaju se na tradiciju, baš kao i Privrednik, kao neki putokaz i oslonac za budućnost. Meni osobno je bilo naročito drago nakon dugo vremena vidjeti obnovljen prostor pravoslavne crkve na Cvjetnom trgu, a s druge strane mi je bila zanimljiva gostionica Pod starim krovovima, posljednje mjesto na kojem je živ viđen pjesnik Branko Miljković. To su dvije polutke koje opet čine cjelinu, između duhovnog i svjetovnog“, ističe Leon.

Stanislava Radosavljević iz Duboke, studentica Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku, s druge strane, kaže da joj je ovo bio prvi „aktivan“ obilazak Zagreba. „Puno puta sam prolazila pored nekih mjesta, ali mnoge informacije koje se tiču uticaja i doprinosa Srba kroz povijest nisam znala“, kaže i dodaje da je na Kongresu upoznala puno novih ljudi i obnovila neka stara prijateljstva. „Sad mogu reći da imam poznanike po cijeloj Hrvatskoj. Nadam se da će se ovakav tip kongresa nastaviti održavati, jer svi mladi zaslužuju ovakvo iskustvo kakvo smo mi imali u ova dva dana.“

Pored druženja stipendista, njihovog povezivanja, upoznavanja, večernjeg kviza na kojem su pokazali zavidno poznavanje istorije srpskog naroda, na dvodnevnom „putovanju“ kroz istoriju i sadašnjost Zagreba svi zajedno imali su mogućnost da osvijeste dubinu kulturnog i istorijskog korijena srpskog naroda u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj koji seže još u 14. stoljeće. U Zagrebu od 15. stoljeća s Katarinom Kantakuzinom Branković, i s ozbiljnijim naseljavanjem Srba u Zagreb koje počinje krajem 18. vijeka, sa cijelim nizom organizacija i institucija koje su utemeljene kroz cijeli 19. vijek.

„Mi kao mlada generacija treba da nosimo i ono što je prije postojalo i ono što sada postoji i da tvorimo nešto novo u budućnosti. Privrednika nas potiče da pogledamo prošlost, pogledamo sadašnjost i krenemo u budućnost“, poručuje Marko Mihailović, student psihologije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Ili, kako bi to zaključio Nemanja Dubroja, dugogodišnji Privrednikov stipendist: „Kad postaneš svjestan da i ti možeš pridonijeti velikom gradu kao što su i oni prije tebe doprinijeli, to je definitivno od velikog značaja za mlade ljude.“

Mogućnost da okupi ovako veliki broj mladih ljudi i zavidni Privrednikovi rezultati u stipendiranju, uprkos skromnim resursima kojima raspolaže, postignuti su zahvaljujući i solidarnosti srpskih organizacija i ljudi dobre volje koji mogu i žele pomoći glavnu Privrednikovu djelatnost stipendiranja talentiranih učenika i studenata. A jedan od Privrednikovih dobrotvora i najvećih podržavalaca je i patrijarh srpski Porfirije. On je učenicima i studentima i uručio ugovore o stipendiranju.

„Vi ste pametni, učite, radite i nemojte da zaboravite treću reč iz Privrednikovog slogana ‘rad, štednja, čestitost’. Preduslov svakog uspeha jeste čestitost da bi ono što imate, što radite i govorite, naročito kada ima snagu, sadržaja i pameti, bilo afirmisanje vas samih i drugima na korist. To je čestitost“, rekao je patrijarh, koji se i prisjetio svog prvog dolaska u Zagreb, još dok je bio u manastiru Kovilju, upravo na prvu Privrednikovu skupštinu na kojoj su utemeljeni fondovi za stipendiranje, baš u prostoru Privrednikovog doma.

„Što se svih nas tiče Crkva je uvek dužna da bude uz svakoga. Uz vas će uvek biti i ne samo moralno nego i konkretno, a nemojte zameriti što ću u prvom licu jednine reći – i ja lično. Trudiću se da to ne bude samo moralna podrška, nego da animiramo i druge ljude koji od suviška imaju šta da daju, a da nekome to bude nasušna potreba“, rekao je patrijarh, koji već više godina i značajnim ličnim donacijama pomaže Privrednikove stipendiste.

Svečanom dijelu Kongresa i uručenju ugovora o stipendiranju novoj, najbrojnijoj generaciji Privrednikovih stipendista prisustvovao je i saborski zastupnik Boris Milošević, ambasadorica Republike Srbije u Zagrebu gospođa Jelena Milić, sveštenik Bogoljub Ostojić i drugi članovi i prijatelji Privrednika.

U ime ovogodišnje generacije stipendista prisutnima se obratila Anastasija Mirosavljević iz Bijelog Brda, studentica 2. godine Farmaceutsko biokemijskog fakulteta u Zagrebu. U kulturnom dijelu programa nastupila je akademska glumica Svetlana Patafta s poezijom suvremenih srpskih autora, zatim članice Pjeva, ženskog a cappella kvinteta iz Zagreba koji njeguje tradicijsku vokalnu muziku iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Zvezdana Anastasija Ostojić i Jovana Lukić, kao i Privrednikov stipendist Filip Kitanović, učenik Gimnazije Josipa Slavenskog u Čakovcu i Muzičke škole u Varaždinu, koji je na trubi i otvorio svečani dio programa melodijama poznate kompozicije nastale u čežnji za zavičajem i rodnim krajem – Tamo daleko.