Razgovor s Višnjom Jelić Mück, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj

Hrvatska mreža za ruralni razvoj (HMRR), koja okuplja 12 udruga, primljena je ove godine u punopravno članstvo ugledne evropske mreže PREPARE – Partnerstvo za ruralnu Evropu. Partnerstvo čine evropske i nacionalne organizacije za ruralni razvoj u civilnom sektoru. U Evropi ruralnom razvoju prilazi se s četiri osnovne komponente: poljoprivredom i šumarstvom, očuvanjem okoliša i ruralnog krajolika, proširenjem lepeze djelatnosti ruralnog gospodarstva te poticanjem lokalnih partnerstava koja mogu inicirati i osigurati održivi razvoj. Ta posljednja mjera zove se LEADER, a označava vezu među aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva. Originalan i važan element LEADER-a jesu LAG-ovi, lokalne akcijske grupe koje započinju stvaranjem lokalnih razvojnih partnerstava. Danas u Hrvatskoj postoji 10 LAG-ova koji okupljaju 16 manjih gradova i 63 općine, 14 posto ukupnog broja jedinica lokalne samouprave. LAG-ovi su smješteni na područjima devet županija, a nekoliko njih prelazi županijske granice. Zauzimaju više od 8 000 četvornih kilometara ili 15 posto teritorija Hrvatske. O mjestu LAG-ova u lancu od inicijative i ideje preko kandidiranja projekta na natječaje EU fondova pa do njihove realizacije razgovarali smo s predsjednicom HMRR-a Višnjom Jelić Mück.   

Koje su temeljne zadaće LAG-ova i kako se LAG-ovi financiraju?

LAG povezuje i okrupnjuje društveni i ekonomski kapital više susjednih jedinica lokalne samouprave čineći ih razvojno sposobnijim i konkurentnijima. Razvojne zamisli ne dolaze izvana ili odozgo, pokreću ih i razvijaju stanovnici LAG-a kao najbolji poznavatelji problema, potreba i potencijala svog područja. Važno je napomenuti da u članstvu LAG-a moraju biti ravnomjerno zastupljene sve društvene skupine – javni, civilni i poslovni sektor. Temeljne zadaće LAG-a vezane su uz izradu i provedbu lokalne strategije održivog razvoja što uključuje poticanja izrade prijedloga projekata, praćenje i usmjeravanje njihove izrade, ocjenjivanje i predlaganje projekata te praćenje provedbe. Da bi to uspješno ostvario, LAG će morati obavljati i niz «mekših» ali jednako važnih zadaća, poput obavještavanja i poticanja stanovnika na sudjelovanje i doprinos razvojnim aktivnostima, kontinuirano usavršavanje članova, pružanje pomoći podnositeljima projektnih prijedloga, umrežavanje u zemlji i inozemstvu, stupanje u projektna partnerstva… U svakom slučaju, LAG je bitan sudionik u procesu odlučivanja o razvoju na svom području i u pribavljanju sredstava za taj razvoj.

IPARD za djelovanje LAG-ova

Aktivnosti LAG-ova financirat će se i iz sredstava jedinica lokalne samouprave. Kako će se to financiranje realizirati s obzirom da znamo da su općine bar na području od posebne državne skrbi (što nas u ovom slučaju posebno interesira) u izrazito lošim financijskim prilikama?

Da, činjenica je da je naša lokalna samouprava puno siromašnija od one u razvijenim evropskim državama. No, za utjehu, problemi ruralnog razvoja slični su diljem Evrope, premda se ne javljaju u istom intenzitetu. Udjeli sufinanciranja ruralnog razvoja od strane EU-a, članica, regionalnih i lokalnih vlasti znatno se razlikuju među državama. Pri odmjeravanju doprinosa EU-a uzima se u obzir gospodarska razvijenost dotične zemlje. Kako će to izgledati u odnosu na Hrvatsku još ne znamo. Važno je da općinske vlasti prihvate i podrže ideju LEADER-a kao svoju razvojnu šansu. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da ima više primjera hrvatskih LAG-ova gdje one to i čine, naravno, u granicama svojih mogućnosti. Uprave općina i gradova s područja LAG-a omogućavaju njihovo djelovanje u ovom trenutku, dok odgovarajuća predpristupna podrška IPARD-a još nije dostupna. Pritom je bilo važno dogovoriti razuman i općeprihvatljiv kriterij sudjelovanja u potpori. U primjerima nekih evropskih država i poslovni sektor na lokalnoj razini sudjeluje u financiranju LAG-ova sa znatnim udjelom. Financijska potpora Programa IPARD za djelovanje LAG-ova, kad bude dostupna našim LAG-ovima, dodjeljivat će se naknadno što znači da će troškove rada LAG-a najprije trebati kreditirati. Očekuje se da bi povoljne kredite u tu svrhu mogao davati HBOR, a sufinanciranje do punog iznosa potpore vjerojatno će biti obveza JLS-a.

Koliko su sami LAG-ovi osposobljeni i koliko imaju znanja za prijavu na natječaje i korištenje sredstava pomoći iz EU fondova?

Donošenje provedbenih propisa koji omogućuju provedbu IPARD-a uključujući dodjelu predpristupnih potpora još nije završeno, nedostaje upravo Pravilnik za provedbu LEADER-a iz kojeg bi LAG-ovi dobili sredstva za djelovanje, zapošljavanje voditelja i potrebno usavršavanje. Prvi LAG-ovi prošli su određenu edukaciju u kojoj su upoznali načela LEADER-a, način djelovanja lokalnog partnerstva, način izrade strategije i osnove pisanja projekata. Kod nekih se LAG-ova takva obuka provodi nakon što su osnovani. Dio LAG-ova nastavio je koristiti sposobnosti i projektne inicijative koje su se javile prije njegova osnutka. Trenutno su LAG-ovima, koji se u nas registriraju kao udruge, na raspolaganju različite domaće i međunarodne potpore namijenjene projektima udruga, u rasponu od organizacijsko-institucionalne podrške do razvojnih i drugih projekata na području turizma, zaštite okoliša, jačanja društvene infrastrukture, organiziranja sajmova i manifestacija. Nažalost, niti jedna od četiri komponente Programa IPARD na koje se od prošle godine podnose prijedlozi projekata (Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, Ulaganja u preradu i trženje proizvoda, Razvoj komunalne infrastrukture i Diverzifikacija ruralnih gospodarskih aktivnosti) ne omogućava sudjelovanje udruga kao podnositelja prijedloga, premda udruge mogu obavljati gospodarsku djelatnost i omogućavati zapošljavanje, a to su prioritetna usmjerenja ruralnog razvoja. U trenutnim uvjetima LAG-ovi mogu koristiti sredstva IPA-e uključujući ona namijenjena prekograničnoj i međunarodnoj suradnji, namjenska sredstva međunarodnih i nacionalnih fondova te, kao što sam spomenula, sredstva domaćih izvora koja dodjeljuju različita ministarstva. Korištenje europskih sredstava za program LEADER bit će nam moguće nakon pristupa pod još nepoznatim uvjetima. Za osnovane LAG-ove važno je i korisno što prije započeti stjecati praktično znanje i vještinu na području pripreme projektnih prijedloga i realizacije projekata.

Kontinuirano osposobljavanje i učenje

Postoje brojne poteškoće u pristupu sredstvima međunarodnih programa. Koje su to sve poteškoće i koja su rješenja kako bi se one prevladale?

Poteškoće se brojne – stroga propisana matrica za formuliranje projektnog prijedloga, način projektnog razmišljanja na koji nismo navikli, imperativ razumnog, odgovornog i dobro obrazloženog pristupa, detaljno elaboriranje uz potvrde i prateće dokumente. Nije dovoljno imati blistavu projektnu zamisao, treba ju znati obrazložiti i prikazati na način koji će donatora uvjeriti da je zaista dobra i da je podnositelj sposoban provesti je u djelo u skladu s podnesenim prijedlogom. Rješenje je u treningu, razmjeni dobrih iskustava i u stalnom učenju i usavršavanju. Sposobnost priređivanja dobrih projekata u ruralnim krajevima bitno je manja od sposobnosti u urbanim područjima. Poludnevni informativni skupovi o ruralnom razvoju kakvi su prakticirani po županijskim središtima mogu potaknuti zanimanje, ali ne i podučiti kako razviti i provesti projekt. Trebalo bi pokrenuti program kontinuirane poduke koja se provodi na lokalnoj razini, u suradnji s lokalnim dionicima i u skladu s njihovim potrebama. Brzopotezne kampanje pokrenute iz Zagreba tek su zagrebale po površini problema.

Iako su područja od posebne državne skrbi u njih se deceniju i po nije ulagalo. Kako sada na pragu EU pokrenuti te devastirane, zapuštene i puste krajeve?

U kontekstu općeg razvojnog zaostajanja ruralnih područja, nije jednostavno dodatno izdvojiti područja od posebne državne skrbi. U Evropi postoji kategorija „manje povoljnih područja“ („less favorable areas“ – LFA) koja se kontinuirano prate, kartiraju, dopunjuju u definiciji i međusobno uspoređuju. Naše definicije trebat će se uskladiti s evropskima. U svakom slučaju, ta će područja i dalje imati pravo na dodatne pogodnosti u pristupu i korištenju razvojne pomoći.

Kažete da model tradicionalnih državnih potpora ne može osigurati puni razvoj ruralnih krajeva, što predlažete kada znamo da je to jedini način da mali obrtnici i mala obiteljska gospodarstva koja nisu kreditno sposobna i koja nisu osposobljena za projekte EU da dođu do financijskih sredstava za početnu djelatnost pa i za razvoj?

Tradicionalni oblik državne potpore nije se opravdao pa ga iz tog razloga treba mijenjati. To nam poručuju iz EU-a. Jednokratne potpore koje se često preusmjeravaju ne jamče razvojni kontinuitet. U najboljem slučaju mogu donijeti samo trenutno poboljšanje. Trajni put vodi kroz prepreke koje su nam dobro poznate pa nema razloga da ih ne savladamo. Treba osmisliti i pokrenuti, a već u tome kasnimo, programe kontinuiranog osposobljavanja i učenja za korištenje programa EU-a.

Manjak kadrova

Kada smo kod znanja i sposobnosti kako doći do novca, povratničke sredine na kojima djeluju i LAG-ovi imaju problem manjka osposobljenih kadrova koji bi uspjeli iznijeti postupak kandidiranja na natječaj pa i samu realizaciju projekta. Kako riješiti tu bitnu, ali i problematičnu kadrovsku stavku, pošto mladi i sposobni ljudi ne žele živjeti u zapuštenim sredinama?

Točno je da u ruralnim sredinama imamo manjak osposobljenih kadrova za priređivanje, kandidiranje i provedbu projekata. No imamo i kod nas primjera koji pokazuju da to znanje nije nedostižno ni u ruralnim područjima. Spomenut ću našu udrugu članicu TINTL – Ured za međunarodnu suradnju i ruralni razvoj koji djeluje na području Srijema gdje se nekoliko jedinica lokalne samouprave dogovorilo o financiranju zajedničkog ureda koji će za njih obavljati poslove vezane uz dobivanje i provedbu projekata. U proteklim godinama ta se zamisao višestruko opravdala. TINTL je ne samo uspješni provoditelj projekata nego i rasadnik znanja i pružatelj pomoći organizacijama i pojedincima na svom području, ali i mjesto zapošljavanja. To je ono što očekujemo od naših LAG-ova.

Mnogi se na području od posebne državne skrbi pitaju, kako od malih obrtnika i obiteljskih gospodarstava tako i od općina, kako napraviti projekt koji može proći složenu proceduru i visoke standarde EU s obzirom na brdo administracije, potrebni početni kapital kojeg opet ljudi nemaju, slabu kadrovsku podlogu? Da li i kako LAG-ovi u tome mogu pomoći?

Djelomično smo to već odgovorili. Uspješni LAG-ovi, primjerice iz Irske, Finske ili Estonije, prošli su taj razvojni put od učenja do pružanja pomoći drugima. To je višegodišnji put, treba na njega što prije zakoračiti.

Kako jedna jedinica lokalne samouprave na PPDS-u da prikaže opravdanost projekta, na primjer za gradnju vodovoda, s obzirom na mali broj stanovnika (otprilike 2.000 stanovnika) i zanemariv broj gospodarskih subjekata?

Šansu će dobiti upravo kroz LEADER odnosno LAG. LAG će imati više stanovnika pa ga prag od 2.000 žitelja neće ograničavati, a u jednom projektu može zastupati potrebe malih naselja ili zaselaka uz korištenje infrastrukturnih rješenja koja su kod nas slabo poznata a namijenjena su upravo raštrkanim i rijetko naseljenim područjima. U strategijama naših LAG-ova već su zastupljene takve projektne orijentacije.

Valorizirati ruralne krajeve

HMRR je jedina članica PREPARE koja dolazi iz zemlje koja nije članice EU. Što to za nas u Hrvatskoj znači?  

PREPARE je naš prozor u Evropu, put za pravovremeno informiranje o zaokretima u evropskoj politici, mogućnost sudjelovanja u procesima i upozorenja na naše specifičnosti ako se to pokaže potrebnim. To je mjesto susreta visokorazvijenih zemalja evropskog sjevera i novih članica iz srednje Evrope. Mi smo surađivali s PREPARE-om nekoliko godina prije formalnog učlanjenja. Imali smo priliku dobiti komentare i savjete iz različitih zemalja vezano uz razvoj i usmjerenja naše organizacije. U nekim državama, primjerice u Njemačkoj, ne postoje mreže za ruralni razvoj u civilnom sektoru. U državama poput naše, izrazito centralističkog ustroja i s dominantnim javnim sektorom u svim područjima odlučivanja, vjerujem da je važno imati takvu mrežu kao svojevrsnu protutežu državnoj mreži za ruralni razvoj koju su države-članice dužne uspostaviti. I mi ćemo to morati učiniti prije pristupa.

Koliko smo daleki od Evrope, posebno da se opet osvrnemo na područja od posebne državne skrbi?

Teško pitanje. Propise smo gotovo u cijelosti preuzeli, ali zaostajemo u provedbi. S druge strane, ohrabruje dobar odaziv ruralnih područja koji se i bez financijske podrške upuštaju u pothvat osnivanja LAG-ova. Želim vjerovati da je upravo to potvrda elementarne vrijednosti pristupa LEADER – jednostavna, razumljiva, zdrava i logična načela. Treba ih samo primijeniti!    

Koji su prirodni kapaciteti i resursi koji su na tim područjima ostali potpuno neiskorišteni, podcijenjeni i na kraju zaboravljeni?

Još jedno teško pitanje za kraj! Što se tiče prirodnih kapaciteta i resursa, u prednosti smo pred razvijenijim zemljama, jer smo ih u uvjetima slabije razvijenosti manje iskoristili i upropastili. Vrijeme je za naglašenije valoriziranje ruralnog krajolika nastalog u sprezi djelovanja čovjeka i prirode i za njegovo primjereno korištenje u razvoju kraja. U prethodnom razdoblju provedbe evropskog LEADER-a najzastupljeniji su bili upravo projekti zasnovani na korištenju i čuvanju kulturne i prirodne baštine. Time se potvrđuje da su lokalni stanovnici najbolji poznavatelji i zaštitari njegovih vrijednosti. Usto, ekstenzivno naseljeni ruralni prostori pružaju velike mogućnosti korištenja prirodnih elemenata – vode, mora, vjetra, sunca i to na način koji neće narušiti njihov integritet i ljepotu.