Zašto se ne vraća imovina Srpskom privrednom društvu “Privrednik”? Koliko mi je poznato, zahtjevi za povrat imovine podneseni su u zakonskom roku, prije 18 godina.

Ovim dugogodišnjim nečinjenjem očigledno se želi onemogućiti humanitarni rad “Privrednika” u stipendiranju nadarenih a siromašnih učenika i studenata.

Milan V., Zagreb

Povrat imovine Srpskom privrednom društvu “Privrednik” može se provesti na dva načina, pravnim i političkim putem. Pravni put sastoji se u svakom podnesenom pojedinačnom zahtjevu za povrat pojedine nekretnine, o čemu odlučuje mjesno nadležno upravno tijelo sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/2000, 131/2000, 27/2001, 65/2001, 118/2001, 80/2002, i 81/2002 – u daljnjem tekstu Zakon o naknadi). Međutim, u tim postupcima “Privredniku” se osporava pravo na povrat zato što nema pravni kontinuitet u radu na teritoriju Republike Hrvatske, što je zakonska pretpostavka za ostvarenje prava na povrat. I to unatoč tome što je Srpskom privrednom društvu “Privrednik” odmah nakon Drugog svjetskog rata zabranjen rad iz ideološko-političkih razloga, a sva mu je imovina oduzeta i stavljena pod upravu i raspolaganje države, i to sve do danas. Treba dodati i važnu činjenicu da je “Privrednik” svu svoju imovinu stekao donacijama, zakladama i kupoprodajnim ugovorima za isključivo humanitarni rad pomaganja u školovanju nadarene a siromašne djece i omladine.

Zakonodavac je prilikom donošenja Zakona o naknadi upravo i predvidio da određene zakonske pretpostavke (kontinuitet djelovanja) koje uvjetuju ostvarenje prava na povrat mogu onemogućiti značajne organizacije i društva te je istim zakonom također omogućio da se ispravi društvena nepravda koja je takvim organizacijama i društvima bila nanijeta za vrijeme komunističke vlasti. Stoga čl. 12 Zakona o naknadi daje mogućnost Vladi da na zahtjev takvih društava odnosno organizacija, ukoliko za to postoji društveni interes, donese političku odluku u smislu da prizna status ovlaštenika na povrat imovine udrugama, organizacijama i društvima, kao što je i “Privrednik”. Uspješan politički put rješavanja problema povrata imovine koja je nakon Drugog svjetskog rata postala općenarodna odnosno društvena proizlazi iz dvije odluke Vlade: u slučaju povrata imovine Židovskoj općini u Zagrebu i Hrvatskom kulturnom društvu “Napredak” iz Sarajeva. Vlada je donijela odluku da Židovskoj općini u Zagrebu daruje određene nekretnine u Zagrebu iz razloga što ne može ostvariti pravo na povrat oduzete imovine prema zakonu. Vlada je to obrazložila na način da je Židovska zajednica u RH, a posebice u Zagrebu, nakon holokausta i nepovratnog gubitka ljudskih i materijalnih resursa u prije i poslijeratnim procesima oduzimanja imovine gotovo izgubila mogućnost opstojnosti, razvitka i prosperiteta, te da će se darovanjem nekretnina za Židovsku općinu Zagreb otvoriti nove mogućnosti i perspektive. Drugom odlukom Vlade, Hrvatskom kulturnom društvu “Napredak” priznat je status ovlaštenika naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine sukladno čl. 12 Zakona o naknadi, kako bi se premostila zakonska prepreka za povrat oduzete imovine. Naime, HKD “Napredak” nije imao kontinuitet djelovanja u RH, kao ni “Privrednik”.

Politički put povrata “Privrednikove” imovine moguć je analogno rješenju problema povrata imovine Židovskoj općini u Zagrebu i HKD-u “Napredak”, to jest donošenjem odluke da se “Privredniku” daruju nekretnine koje su mu oduzete, odnosno sukladno čl. 12 Zakona o naknadi da se “Privredniku” prizna status ovlaštenika na povrat imovine. Time bi Vlada značajno pridonijela opstanku i razvoju srpske zajednice u Hrvatskoj. U suprotnom, ukoliko kriteriji Vlade kod određivanja društvenog interesa za povrat “Privrednikove” imovine ne budu isti kao u slučaju Židovske općine i HKD-a “Napredak”, ona narušava osnovna ustavna načela o jednakosti i ravnopravnosti svih svojih građana. Ukoliko Vlada ne bi donijela odluku kojom bi se omogućilo vraćanje imovine “Privredniku”, time bi se jasno i značajno ugrozili sigurnost, ekonomska dobrobit i na kraju opstanak srpske zajednice u Hrvatskoj.