Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021. godine pokazao je da u svim aspektima postoji opadanje, od ukupnog broja stanovnika, vjernika, do pada broja nacionalnih manjina, a najveći pad zabilježila je srpska nacionalna manjina. Naime, prema popisu se 123.000, odnosno 3,20 posto građana izjasnilo Srbima. Upravo ti podaci znače da će se na lokalnim razinama puno stvari promijeniti, politička zastupljenost i dosadašnje pozicije koje je jamčio zakon od sljedećih lokalnih izbora neće postojati. To se odnosi na mjesta zamjenika župana, zamjenika gradonačelnika, načelnika… To je sada jasno za čak četiri županije – Primorsko-goransku, Virovitičko-podravsku, Bjelovarsko-bilogorsku i Požeško-slavonsku, što znači da u njima neće više biti birani zamjenici župana iz redova srpske manjine.

Prema popisu iz prošle godine, broj Srba u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji iznosi 4964, dok je 2001. godine on iznosio oko 9500. „Mi smo pali za nekih dvije tisuće stanovnika u odnosu na prošli popis, to je nekakav trend pada 1,5 do 2 % od popisa do popisa“, kaže Saša Lukić, zamjenik župana Bjelovarsko-bilogorske županije.

Nije bolje ni u Primorsko-goranskoj županiji, gdje je posljednji popis stanovništva pokazao pad ukupnog broja stanovnika, ali i smanjenje broja Srba s dosadašnjih 5,02 % na 3,93 %. „Smanjenje broja Srba se očekivalo, međutim, ipak je iznenadio rezultat koji pokazuje da smo pali poprilično ispod postotka koji nam po ustavnom zakonu jamči određena prava. Jedno od tih prava je i pravo na mjesto u izvršnoj vlasti županije. Konkretno to znači da na sljedećim lokalnim izborima Srbi u Primorsko-goranskoj županiji više neće birati svojeg zamjenika župana“, kaže trenutni zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula.

Nacionalnost – neopredijeljeni

Na području Požeško-slavonske županije osjetno je pao ukupan broj stanovništva, preko 17 posto, a što se tiče srpske nacionalne manjine, broj pripadnika je pao za 1879 Srba u odnosu na 2011. godinu, kaže zamjenik župana iz redova srpske zajednice Nikola Ivanović. „S nekih šest posto smo pali na 4,37 posto. Ono što je nama bilo upitno u tom procesu popisa stanovništva je na koji će način ljudi izjasniti svoju nacionalnu pripadnost, jer je u dijelu županije na prethodnim popisima bio vidljiv broj u izjašnjavanju, a prema ovom popisu imamo nepoznatih preko 1,40 posto, što je skoro hiljadu ljudi koji ne znaju svoju nacionalnost. To objašnjavamo zaplašenošću i drugim društvenim pritiscima da se ljudi ne izjašnjavaju kao Srbi, već kroz druge oblike izjašnjavanja“, kaže Ivanović.

Ako se malo odmaknemo od županija, na nižim razinama je također došlo do smanjenja broja pripadnika srpske nacionalne manjine, ali ne toliko da se izgube mjesta predstavnika u lokalnoj vlasti. Jedno od tih mjesta je i Sunja, gdje je 2011. bilo 22,7 posto pripadnika srpske nacionalne manjine, odnosno 1280, a sada je to otprilike 17 posto, odnosno oko 900 osoba, kako za P-portal objašnjava zamjenik načelnika Općine Sunja Pero Kuzmanović. Pored starenja stanovništva, na koje podsjeća Kuzmanović, on ukazuje na to da je i u Općini Sunja značajan postotak stanovnika po pitanju nacionalne pripadnosti – neopredijeljen.

Srpska nacionalna manjina prema popisu više nema najviše stanovnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, to sada ima češka manjina, no obje su izgubile mjesta zamjenika župana. „Ljudi se boje zbog posla, egzistencije, zbog napetosti, boje se za kuću, i tako dalje… Imamo podatak u našoj županiji da se oko 1100 ljudi nije izjasnilo i pretpostavljam da je tu najveći broj pripadnika srpske nacionalne manjine. Nakon ovog popisa imalo smo dosta kontradiktornih podataka, mislim da je naša županija najčudnija u odnosu na ostale županije, naime, kod nas je velika razlika po popisu birača i po popisu stanovništva, što nije slučaj u drugim županijama“, ističe zamjenik župana Saša Lukić i podsjeća da su u vrijeme popisa i nakon njega pokušavali ukazati na neregularnosti, ali da se boji da je jedan dio stanovnika na kraju ipak ostao nepopisan.

Politika, ekonomija, ali i društveni položaj

Razlozi smanjenja broja pripadnika srpske zajednice, iako su u jednoj mjeri slični kao i kod cjelokupnog stanovništva, imaju i neke specifičnosti u svakoj županiji. „Moje je mišljenje da smo kao narod bili izloženi, a još uvijek zasigurno jesmo, trendu iseljavanja koji utječe na cijelu populaciju RH. Međutim, mi smo kao narod, još od ratnih devedesetih izloženi javnom diskursu koji Srbe označava kao glavne krivce za sve negativno što se desilo na prostoru bivše Jugoslavije. Sama ta činjenica dovoljno destimulirajuće djeluje na mlađu generaciju, pa se ona zapravo nema potrebu izjašnjavati kao dio srpskog naroda. I dok stari odlaze prirodnim putem, mladi ne dolaze na njihovo mjesto onako prirodno kako bi se očekivalo, i asimilacijski procesi uzimaju sve više maha. Imam dojam da dobar dio mlađe populacije Srba u RH svoje izjašnjavanje pripadnosti zajednici temelje u inatu, kao svojevrsnom obliku otpora prema tim procesima. A inat se ne može smatrati previše racionalnim osjećajem i rijetko kada je poželjan“, ocjenjuje zamjenik župana Petar Mamula.

Razlozi smanjenja broja Srba na području Požeško-slavonske županije su različiti, kaže zamjenik župana Nikola Ivanović, prije svega starost stanovništva, no osjetio se i odlazak mladih ljudi s djecom u treće zemlje. „Možemo mi pričati i o društvenim razlozima u uvjetima gdje se u određenim dijelovima županije nisu uspjele izgraditi srpske institucije, nije bio na adekvatan način štićen taj nacionalni, vjerski i kulturni identitet. Ljudi su tražili nešto bolje i odlazili s ovih područja. Razlozi smanjenja su široki i svakako da na njih utječe politika, ekonomija i društveni položaj na ovim područjima. Moram podsjetiti da je dio županije postratno i postkonfliktno područje i ti su utjecaji bili vidljivi“, smatra Ivanović. On podsjeća i da se pokušalo kroz kampanju Srpskog narodnog vijeća ohrabriti ljude da se slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti i smatra da su u tom pogledu uspjeli.

Bez predstavnika u izvršnoj vlasti

Zbog smanjenja broja pripadnika srpske nacionalne manjine, na sljedećim lokalnim izborima Srbi neće više birati zamjenika župana u deset od dvadeset županija, već u njih šest, s obzirom na to da je u četiri županije broj Srba pao ispod pet posto. Osim toga, po novom popisu, u devet gradova Srbi će imati pravo birati zamjenika gradonačelnika, a zamjenika načelnika općine birat će u 15 općina.

„To znači da smo mi sukladno zakonu izgubili pravo na zamjenika gradonačelnika Pakraca te zamjenika župana Požeško-slavonske županije i ukoliko se ne promjene statuti Grada Pakraca i Požeško-slavonske županije, mi ćemo ostati bez tih ljudi koji su vodili zajednicu, vukli i pokretali aktivnosti unutar zajednice. Sukladno popisu nismo izgubili prava na Vijeća srpske nacionalne manjine ni u jednoj lokalnoj samoupravi i izbori koji će uslijediti nagodinu za vijeća nacionalnih manjina bit će nam od izuzetnog značaja, jer će na vijećima biti taj teret vođenja brige o srpskoj zajednici na ovom području“, kaže Nikola Ivanović. Nedostatak financiranja, neizgrađene institucije u onom obliku kako bi to trebalo biti otežat će rad i ovih vijeća, ali i svih onih budućih, poručuje Ivanović te dodaje kako se sada pokušava ojačati sve udruge koje se bave srpskom zajednicom i ojačati mrežu vijeća.

„Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju to znači da nećemo imati zamjenika župana, nadalje mi smo jedina županija u Hrvatskoj koja je imala dva zamjenika župana iz redova nacionalnih manjina – to su Česi i Srbi. Nama je nedostajalo 105 osoba da dosegnemo prag od 5 posto, a Česima 95 da bi ostala institucionalna poveznica i predstavnik kroz određenu instituciju zamjenika župana. Ova funkcija je poveznica ne samo s regionalnom samoupravom, nego i općinama, gradonačelnicima, načelnicima s kojima smo u komunikaciji i gdje je naša zajednica imala poteškoća i to smo više-manje uspješno rješavali“, kaže Saša Lukić.

Gubitak predstavnika u izvršnoj vlasti čeka i Sunju na sljedećem popisu stanovništva. „Na žalost, to se ne može spriječiti, nema mladih ljudi, nema novog naraštaja. Ljudima više nije ni do nacionalnosti ni do vjeroispovijesti kada teško žive. Kada lijepo živiš, onda ti držiš i do nacionalnosti i do krsne slave i do običaja“, govori Kuzmanović.

Kvaliteta umjesto kvantitete

„Treba raditi na promjeni društvene klime, kada bi ona bila povoljna, onda nema potrebe za nekim velikim funkcijama, zamjenicima i trošenju sredstava na sve to. Onda bi prostori slobode bili daleko veći za rad i tih vijeća i Prosvjete i antifašista i drugih udruga, ali to na žalost nije slučaj. Ja sam uvijek optimist i treba raditi i stvarati neke nove lidere unutar općina i gradova, stvarati ljude koji će imati volje, želje i htijenja da se angažiraju u srpskoj zajednici u budućnosti“, kaže Nikola Ivanović. „Potrebno je raditi na demografskoj obnovi ovih krajeva. Pakračko-lipički, pa i brestovački kraj, odnosno naselja koja su bila naseljena srpskim narodom – sada su pusta. To su kilometri sela, velika površina bez ljudi, bez ikakvog života i moramo se zapitati kome su potrebna takva područja“, poručuje Ivanović.

„U našim najvažnijim institucijama i kod ljudi koji ih vode u posljednje vrijeme je prisutna tendencija da se umjesto kvantiteti okrećemo kvaliteti na svim razinama. Uvjeren sam da je to pravi put, i da ukoliko izaberemo prave modele za njegovu provedbu, možemo jako puno postići na održanju zajednice, kako brojčanom tako i institucionalnom. Ukoliko to postignemo, kao zajednica koja će težiti izvrsnosti možemo dati golem doprinos napretku društva u kojem živimo. A bit će to i najbolji put da popravimo odnose između naroda i država na našem prostoru“, zaključuje Petar Mamula.

 

 

 

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije