U Republici Hrvatskoj živim već šestu godinu. Od toga sam tri godine u braku s hrvatskom državljankom. Kao stranac i državljanin Bosne i Hercegovine kod policije sam podnio zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice za člana obitelji državljanina države članice Europske unije. Moj zahtjev je odbijen. U rješenju se navodi mišljenje nadležne Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u kojem se kaže da moj ostanak u Republici Hrvatskoj može narušiti nacionalnu sigurnost države, odnosno da postoje sigurnosne zapreke klasificirane kategorijom “ograničeno”. U rješenju ne stoji o kakvim se to sigurnosnim zaprekama konkretno radi. Da li mogu saznati na kojim razlozima se zasniva takvo mišljenje SOA-e kako bih se o njima mogao izjasniti i kako bi se ti razlozi preispitali?

Boris P., Zagreb

Na predmetno rješenje imate pravo izjaviti žalbu prema članku 170 Zakona o strancima. O žalbi će odlučivati Ministarstvo unutarnjih poslova. U toj žalbi istaknut ćete razloge zbog kojih je narušeno načelo poštenog postupka, jer predmetno rješenje nije činjenično argumentirano i potpuno je nepoznat razlog na kojem SOA-a temelji svoje mišljenje. Takvom odlukom nadležnog državnog tijela dolazi do povrede vaših ljudskih prava i sloboda zagarantiranih svakoj osobi. Takvom odlukom kojom vam se odbija zahtjev za boravak sa suprugom hrvatskom državljankom ugrožavaju se i vaša prava na slobodu kretanja i prava na privatnost. U ovom slučaju treba se pozvati na članak 13 (1) Opće deklaracije o pravima čovjeka koji glasi: “Svatko ima pravo na slobodu kretanja i stanovanja unutar granica jedne države.” Članak 12 Opće deklaracije o pravima čovjeka: “Nitko ne smije biti izložen arbitrarnom uplitanju u svoju privatnost, porodicu, dom ili prepisku, niti napadima na svoju čast i ugled.” Dalje, to garantiraju i članak 22 Ustava Republike Hrvatske, članak 8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i Protokol IV. članak 2 Konvencije koji štiti slobodu kretanja.

Ukoliko u drugostupanjskom dijelu upravnog postupka ne uspijete i vaša žalba bude odbijena, podnijet ćete tužbu upravnom sudu. Upućujemo vas na odluku Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž-3913/2018 od 30. studenoga 2018. godine. Tom odlukom sud je u identičnoj situaciji, povodom žalbe na odluku upravnog suda, upravo prihvatio sve argumente žalitelja usmjerene na to da mu se obrazlože razlozi odbijanja boravka u Republici Hrvatskoj.

“Sigurnosne zapreke” definirane su člankom 3 i 4 Zakona o sigurnosnim provjerama (NN 85/08, 86/12) kao i člankom 18 Zakona o tajnosti podataka (NN 79/07, 86/07). Tako čl. 3 Zakona o sigurnosnim provjerama kaže da su “sigurnosne zapreke” kod provođenja temeljne sigurnosne provjere činjenice koje upućuju na zlouporabu ili postojanje rizika od zlouporabe radnog mjesta ili dužnosti, odnosno određenih prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske. Članak 18 Zakona o tajnosti podataka definira “sigurnosne zapreke” (u smislu predmetnog zakona) kao neistinito navođenje podataka u upitniku za sigurnosnu provjeru, činjenice koje su posebnim zakonom propisane kao “zapreke za prijam u državnu službu, te izrečene stegovne sankcije i druge činjenice koje predstavljaju osnovu za sumnju u povjerljivosti ili pouzdanosti osobe za postupanje s klasificiranim podacima”.

U konkretnom slučaju SOA je “sigurnosnu zapreku” za vas klasificirala kategorijom “ograničeno”, što je sukladno Zakonu o tajnosti podataka najniža kategorija klasifikacije. Stupnjem tajnosti “ograničeno” klasificiraju se podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5 Zakona o tajnosti podataka. “Sigurnosna zapreka” koju je SOA dodijelila u vašem slučaju nije vezana uz kategorije kao što su “nacionalna sigurnost i vitalni interesi Republike Hrvatske”. Podaci vezani uz te pojmove klasificiraju se s “vrlo tajno”, “tajno” i “povjerljivo”. Stoga trebate isticat i to da je SOA u vašem slučaju vrlo ekstenzivno i arbitrarno tumačila što je to “sigurnosna zapreka”. Temeljem takvog mišljenja SOA-e donesene su protuzakonite odluke kojima je odbijen vaš zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice u Republici Hrvatskoj.

Citirana odluka Visokog upravnog suda znači da radi donošenja zakonite odluke nadležna tijela i sudovi moraju preispitati sve činjenične osnove i mišljenja SOA-e. Kako se u odluci navodi, nije za ispravnost odluke dovoljna u obrazloženju odbijajućeg rješenja “puka konstatacija” da se u spisu nalazi takvo mišljenje. Zadaća državnih tijela je da tijekom provođenja postupaka ne smiju povređivati načelo pravičnosti na štetu podnositelja zahtjeva.

Sudovi Europske unije i Europski sud za ljudska prava u predmetima u kojima se javljaju tajni podaci zahtijevaju da se uspostavi balans prava na zaštitu nacionalne sigurnosti i prava na pravičnost postupanja prema pojedincu.