„Znate li kako je biti Srbin u Hrvatskoj?“, jedan je od slogana s kojima je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) izašla u kampanju za ove Europske izbore. Hrvatsko društvo, ili barem onaj njegov manji glasniji dio, ubrzo je dao odgovor na to pitanje, ispisujući različite poruke mržnje po SDSS-ovim plakatima diljem Hrvatske. Osim po manjim sredinama u kojima je nacionalizam i dalje dominantan, najčešći inovativni natpisi poput „Za dom spremni“ i „Srbe na vrbe“ nisu zaobišli ni urbane i „otvorene“ gradove poput Zagreba i Rijeke.
„Takve poruke su poruke mržnje s ciljem ulijevanja straha. Namijenjene su Srbima, ali i svim onim ljudima koji razmišljaju drugačije i prihvaćaju različitosti“, ističe Boris Milošević, saborski zastupnik i jedan od kandidata na SDSS-ovoj listi. Razgovarajući s ljudima na terenu, ističe kako se ljudi ne daju tako lako zaplašiti, a na njihovu kandidaturu imaju uglavnom pozitivne reakcije.
Na ovim europskim izborima SDSS izlazi samostalno po prvi put. Njihova lista broj 24 prilično je raznolika, a najviše nade polaže se u nositelja liste i predsjednika stranke, profesora Milorada Pupovca i nestranačkog kandidata, profesora Dejana Jovića. Na listi su također i saborski zastupnici SDSS-a, Dragana Jeckov i Boris Milošević te pojedini predstavnici lokalnih vlasti kao i drugi stručnjaci iz srpske zajednice. Jedno od novih lica je i gimnazijalka Aleksandra Ratković, uspješna mlada vaterpolistica koju društvena atmosfera u zemlji nije obeshrabrila da javno stane pred kamere kao kandidatkinja srpske stranke.
Milošević naglašava kako bi izbor SDSS-ovog predstavnika za Europski parlament pokazao da je u hrvatskom društvu prevaziđeno ratno nasljeđe i mržnja, a njihov zastupnik donio bi borbu protiv rasizma, ksenofobije i netolerancije. „Zastupali bi prava manjina, ali i općenito ljudska prava“, ističe Milošević te dodaje kako Europska unija prati prava manjina zemalja kandidatkinja, ali kada država postane članica, ta prava se uzimaju zdravo za gotovo.
SDSS polaže nadu i u Srbe izvan Hrvatske koji imaju hrvatsko državljanstvo, a takvih je najviše u Srbiji. Oni također mogu iskoristiti svoje izborno pravo i glasati u hrvatskom konzulatu u Srbiji, ili, ako im je prebivalište u Hrvatskoj, doći glasati u mjesto prebivališta. Iako ne žive u Hrvatskoj i nisu dio Europske unije, ovi izbori su i za njih jako važni. Milošević naglašava kako većina drugih stranaka želi blokirati ulazak zemalja regije u EU ili im postavljaju nemoguće uvjete, dok se u SDSS-u zalažu upravo za poticanje njihovog ulaska jer smatraju da će djelovati blagotvorno za sve.
Izbori za Europski parlament su 26. maja. Bez obzira na ishod, SDSS-ova kampanja uspjela je pokrenuti brojne polemike i rasprave. Jedni su reagirali mržnjom, drugi su iskazali podršku. I jedni i drugi dio su ovog društva i naša realnost, a ovi izbori će pokazati kakvu Europu većina tog društva želi.
