Iskustva ne samo srpskih već i hrvatskih i drugih izbjeglica s prostora bivše SFRJ umnogome su ista ili slična. Oni su suočeni s krizom svoga identiteta i na tu krizu različito reagiraju. Neki se čvrsto privijaju za kulturu društva koje su za sobom ostavili, drugi idealiziraju kulturu nove životne sredine i brzopleto odbacuju vrijednosti iz svoje prošlosti
Zaposlenici i vanjski suradnici SNV-a besplatno pomažu poljoprivrednicima, rade im projektne prijave za manjinski natječaj i savjetuju ih oko prikupljanja dokumentacije vezano uz natječaj za obnovu, kaže Andrea Vukelić
U novoj epizodi podcasta „Pravo glasa“, koji je P-portal pokrenuo u sklopu projekta „Upoznajmo se da bismo se razumjeli“, razgovarali
Od ukupno 45 gradova i opština u Vojvodini, u 41 je, pored srpskog jezika i ćiriličkog pisma – u službenoj upotrebi i jedan ili više jezika i pisama nacionalnih manjina. Uslov za uvođenje jeste da na teritoriji jedinice lokalne samouprave živi 15 odsto pripadnika manjine
Srpska nacionalna manjina nije jedina koja koristi pravo na obrazovanje na svom jeziku i pismu. Po tom modelu u Hrvatskoj se obrazuju i Talijani, Mađari i Česi, ali takve su škole malo kome sporne. Poseban problem predstavlja nedefinirani kurikulum za nacionalne manjine, koji je plodno tlo za dodatne manipulacije
Tanja Stupar Trifunović: Ulaganje u kulturu nije skupo, skupo je neulaganje u kulturu, jer ono proizvodi manjak budućnosti, što upravo vidimo na ovim prostorima iz kojih bježe mladi. Oni ne žele biti taoci jednih te istih priča zaglavljenih u prošlosti i sa manjkom vizije i života
Ugledna profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta i kandidatkinja predsjednika Republike za predsjednicu Vrhovnog suda, Zlata Đurđević, nije uspjela pridobiti potrebnu većinu
Izložba „Boja Vukovara“ bit će otvorena od 1. do 11. jula u Preradovićevoj 21. u Zagrebu
U novoj epizodi podcasta Pravo glasa govorio je politički analitičar Žarko Puhovski
„Prije rata, dok sam bila u drugom razredu osnovne škole, naučili smo ćirilična slova i to je bilo sve za vrijeme mog obrazovanja kroz osnovnu školu. Ćirilica se nikad više nije koristila, samo taj manji dio školske godine“, govori sugovornica P-portala, danas profesorica srpskog jezika
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
