Održan Prvi kongres «Privrednikovih» stipendista i srpske omladine povodom 115 godina od svog osnivanja Privrednika

«Hrvatsku vidim kao pravednu državu u kojoj svaki čovjek, bez obzira na svoju nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost ima jednaku šansu. Paradoksalno je da su mlade generacije, iako najškolovanije, u najtežem položaju, prije svega zbog otežane mogućnosti zaposlenja i dostupnosti školovanja», kazao je  predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović obraćajući se učesnicima Prvog kongresa Privrednikovih stipendista i srpske omladine, koji je Srpsko privredno društvo «Privrednik» organiziralo povodom 115 godina od svog osnivanja.

Kongresu pod nazivom «Položaj i perspektive mladih u Republici Hrvatskoj» održanom 22. septembra u prostorima Srpske pravoslavne opće gimnazije «Kantakuzina Katarina Branković» na Svetom Duhu u Zagrebu prisustvovalo je gotovo 200 «Privrednikovih» stipendista i mladih iz cijele Hrvatske kao i veliki broj uzvanika.

Srbima vratiti imovinu

«Pitanje obrazovanja mladih i pitanje jednakih šansi jedna su od najvažnijih pitanja Hrvatske na putu u Evropsku uniju i zbog toga ono što «Privrednik» radi, pomažući učenike i studente u školovanju, za svaku je pohvalu, i u tome ga treba podržati», rekao je predsjednik Josipović i dodao da Srbima u Hrvatskoj treba vratiti oduzetu imovinu, što je nazvao jednom od najvažnijih zadaća.

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan podržavajući rad i nastojanja «Privrednika», naglasio je njegov povijesni značaj za srpski narod i poručio stipendistima «Privrednika» i drugim mladim ljudima da uče i obrazuju se sljedeći tradiciju pređašnjih «Privrednikovih» generacija.

Pored predsjednika Josipovića, mitropolita Jovana, Kongresu su prisustvovali i ambasador Republike Srbije u Zagrebu Stanimir Vukićević, Slavko Kojić, pročelnik Ureda za financije Grada Zagraba, kao izaslanik gradonačelnika Milana Bandića kao i drugi ugledni gosti.

Na Kongresu je istaknuto da je Srpsko privredno društvo «Privrednik» od svog osnivanja 1897. godine u Zagrebu do 1941. godine, držeći se svojih temeljnih vrijednosti rada, štednje i čestitosti, odškolovalo gotovo 40.000 pitomaca. Nastavljajući tradiciju koju je utemeljio osnivač «Privrednika», uspješni trgovac i dobrotvor Vladimir Matijević, obnovljeni «Privrednik» osigurao je u toku protekle tri godine 135 stipendija.

«Na Matijevićevim temeljima obnovljeni «Privrednik» do sada je pomogao u školovanju nekoliko generacija mladih ljudi koji dolaze iz povratničkih područja Hrvatske, tradicionalno ekonomski nerazvijenih i još dodatno devastiranih i opustošenih posljednjim ratom, ali područja s privrednim i ljudskim potencijalom i resursima», rekao je predsjednik «Privrednika» Nikola Lunić obraćajući se u uvodnom govoru učesnicima Kongresa.

«Ono što nas zadivljuje kod naših stipendista i što nas uvjerava i motivira da djelujemo na pravom putu je njihov san, san o boljem životu. I nije to samo san, to je i želja, nastojanje, strast da se iziđe iz blata neimaštine, ograničenosti, skučenosti. “Privrednik” im u tome iskreno želi pomoći», poručio je Lunić i apelirao na pomoć države u tim nastojanjima, posebno u povratu «Privrednikove» nezakonito oduzete imovine koja danas stoji zapuštena i neiskorištena, a čijim bi se povratom nesmetano mogla nastaviti humanitarna aktivnost «Privrednika» koja se sastoji u pomoći kod školovanja siromašnih učenika i studenata. Istovremeno država bi time također bila donekle oslobođena obaveza prema tim mladim ljudima.

Za istinsko pomirenje

Kongres je bio organiziran kao panel-diskusija na kojoj su ugledni stručnjaci i profesori na zadanu temu održali izlaganja, nakon čega su se učesnici Kongresa uključili u diskusiju, sa svojim pitanjima, stavovima i mišljenjima.

Kao direktor Srpske pravoslavne opće gimnazije «Knatakuzina Katarina Branković»,  Kongresu se s izlaganjem na temu «Identitet i mladi» obratio protojerej-stavrofor Slobodan Lalić koji je iznio iskustva mladih tokom gimnazijskog školovanja, njihovog traženja vlastitog identiteta i uklapanja u većinsku sredinu.

«Kod naših mladih uočljiva je potreba za prevazilaženjem različitosti i rušenjem društveno nametnutih stereotipa. Uz čuvanje vjere i kulture, mladi žele i pripadati i biti prihvaćeni u svojoj vršnjačkoj skupini u kojoj se svakodnevno kreću», prenio je Lalić iskustva i mišljenja zagrebačkih gimnazijalaca koji većinom potiču iz povratničkih krajeva.

O rastu i razvoju «Privrednika», o zloj sudbini četrdesetih godina prošlog vijeka kada je «Privredniku» oduzeta imovina, o njenom povratu kao pretpostavci razvoja srpskih institucija i uključivanja mladih u njihov rad govorio je profesor Slobodan Uzelac, bivši potpredsjednik Vlade i jedan od aktera u procesu povrata imovine.

«Svakodnevni smo svjedoci javnih rasprava koliko se novčanih sredstava dijeli srpskim organizacijama, a ni riječi o tome da nam se vrati naša imovina. Mislim da smo krenuli u krivom smjeru i da šaljemo jednu poruku koja nije dobra i koja razvija svijest o tobožnjoj milosti države, o milodarima, o nekakvoj pozitivnoj diskriminaciji koja podgrijava parazitizam i čekanje da nam netko nešto udijeli, umjesto da nam vrate ono što je naše pa da mi sami koristimo tu imovinu u skladu s vlastitom pameću i sposobnostima, a na korist svoje zajednice. Upravo mladi bi trebali zauzeti puno važnije uloge i odgovornost za sudbinu i razvoj tih institucija», rekao je Uzelac i naveo da je još krajem prošle godine Agencija za raspolaganje imovinom donijela Zaključak po kome se «Privredniku» vraća njegova imovina u Zagrebu, ali da ta odluka još nije realizirana.

«Otvaranje pregovora Hrvatske s Evropskom unijom bilo je povoljno vrijeme da se riješe neka pitanja koja se tiču ljudskih prava Srba u Hrvatskoj kao temeljnih evropskih vrijednosti, ali u tome nismo imali podršku niti u Srbiji, niti u Hrvatskoj, gdje je uzajamno vladala politika grljenja i ljubljenja bez istinskog i pravog pomirenja koje je jedino moguće rješavanjem gorućih problema, rekao je Miodrag Linta narodni poslanik u Skupštini Republike Srbije i predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica iz Hrvatske u okviru svog govora na temu «Mladi u izbjeglištvu i perspektive povratka u kontekstu poštovanja Aneksa G Bečkog sporazuma o sukcesiji».

O perspektivama mladih u Evropskoj uniji govorio je profesor Dean Jović s Fakulteta političkih znanosti koji je ustvrdio da se u euroravnodušnoj Hrvatskoj imamo razloga veseliti ulasku u Evropsku uniju, kao velikoj prilici da živimo u jednom širem prostoru, koji je nastao na antiratnom konceptu poslije svih tragedija Drugog svjetskog rata.

«Nas kao manjinu, koja je osjetila užasne posljedice političkih ludila i ideologija naših vlastitih nacionalnih država, može više zaštiti udruživanje u EU, jer gubitak suverenosti ne znači i gubitak sigurnosti. Evropa bez granica znači i više individualnih sloboda, jednakosti i prosperiteta koji su nam svima prijeko potrebni», istekao je Jović.

Poštivati sebe

Jako dobro poznati problemi zapošljavanja i provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina ilustrirala je u svom predavanju Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Oslanjajući se i na svoj vlastiti put obrazovanja, Vasiljević je poručila mladima da iz svih depresivnih faza koje ih očekuju od završetka osnovne škole do dolaska i opstanka na nemilosrdnom tržištu rada moraju razmišljati pozitivno i kontinuirano ulagati u sebe i svoje obrazovanje.

«Ako ćemo stvarati negativnu percepciju o svom okruženju nikada ništa nećemo postići. Umjesto sjedenja i plakanja, morate pokazati najbolje od sebe i čak što više, kao pripadnici srpske zajednice, još ako ste pri tome žena, morate se mnogo više potruditi od svoje sredine da bi ostvarili jednake početne pozicije u poslu i karijeri. Ne dajte se obeshrabriti, jer obrazovanje vam nitko ne može oduzeti. Ako ne nađete svoje mjesto u Hrvatskoj, možda će te ga pronaći u Evropi za koju morate biti spremni, govoriti strane jezike i prije svega poštivati sebe, da bi znali poštivati druge. Svi oni koji misle da Evropska unija rješava sve naše probleme, griješe, jer Evropska unija je samo velika prilika, a o nama samima ovisi koliko ćemo je iskoristiti, naglasila je Vasiljević.

O značaju obrazovanja u društvenom životu i životu pojedinca govorio je profesor sa Zadarskog sveučilišta i predsjednik Upravnog odbora «Privrednika» Igor Radeka koji je zaključio da je obrazovanje presudno i unatoč svim nezadovoljstvima i problemima najsigurnija investicija koja svakom čovjeku donosi drastične promjene, vlastiti napredak, širenje društvenih vidika i na kraju krajeva omogućuje kvalitetniji život.

«Iako kod nas obrazovanje još uvijek nije na cijeni, u suvremenom društvu u kojem sve više prevladava cjeloživotno obrazovanje važno je da ste obrazovani i kompetentni, odnosno da vladate svojim znanjem i umijećem. Nažalost, obrazovana situacija u Hrvatskoj nije perspektivna o čemu dovoljno govori statistika da 39 posto stanovništva Hrvatske nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnu školu», kazao je Radeka.

Na kraju Prvog kongresa «Privrednikovih» stipendista i srpske omladine učesnici su usvojili zaključke u kojima između ostalog izražavaju zahvalnost obnoviteljima «Privrednika» koji su u teškim okolnostima devedesetih obnovili njegov rad i ocjenjuju da je za budućnost i revitalizaciju povratničkih krajeva iznimno važan rad «Privrednikovih» fondova za stipendiranje nadarenih učenika i studenata slabijih materijalnih mogućnosti. Također, mladi su istakli da je različitost identiteta u današnje vrijeme globalizacije bogatstvo društva, a nikako nedostatak, te stoga očekuju da će se ustavno pravna regulativa početi primjenjivati u praksi kako bi pristup visokom obrazovanju, prospeatup visokom obrazovanju, praa regulativa početi primjenjivati u praksi kako bi pristup visokom obrazovanju, praosparitetnim ritetnim radnim mjestima bio omogućen i osobama nižeg socio-ekonomskog statusa i pripadnicima nacionalnih manjina. Na Kongresu je naglašeno da mladi u vremenu krize moraju graditi svoju domovinu Hrvatsku kao svoju državu jednakih šansi, kao i da mladima treba otvoriti prostor za inicijative koje će svoje uporište imati u njihovim snagama i potencijalima.