U Gornjem Budačkom nadomak Karlovca, rodnom mjestu Vladimira Matijevića, okupili su se u subotu, 3. avgusta članovi i prijatelji Srpskog privrednog društva Privrednik da se poklone djelu i sjete čovjeka koji je zadužio mnoge naraštaje mladih ljudi materijalno ih pomažući i duhovno ih usmjeravajući. Uz spomen-kamen velikom dobrotvoru i osnivaču Srpskog privrednog društva Privrednik, koji je prije 10 godina podignut pokraj crkve posvećene svetom Vasiliju Ostroškom, obilježena je 170. godišnjica od rođenja Vladimira Matijevića.

„Vladimir Matijević rođen je upravo ovdje u Gornjem Budačkom 1854. godine, nekoliko stotina metara odavde. Išao je u ovu ovdje školu, krstio se u ovoj crkvi. Matijević je trebao biti krajiški vojnik, oficir, trebao je ići u vojne škole, ali je kod njega postojala odbojnost prema vojnom pozivu, koji je tada u Krajini dominirao. Opredijelio se za izučavanje zanata, odnosno trgovine. Taj poziv odveo ga je čak do Beča, gdje je završio trgovačku školu. Po povratku u Zagreb, već sa 27 godina bio je jedan od poznatijih zagrebačkih trgovaca i stekao značajno bogatstvo. Kad se očekivalo da će uvećavati i gomilati bogatstvo, on je najavio „rat sebičnosti“. I otvorio borbu za hljeb i knjigu“, rekao je pred okupljenima Nikola Lunić, predsjednik Privrednika, podsjećajući na životni put velikog Vladimira Matijevića.

„Kako je bio trgovački putnik i obilazio još i tada siromašne krajiške krajeve, video je u kako teškom stanju živi njegov narod. Htio je nešto promijeniti, da život na tim prostorima bude bolji i sretniji. Pošao je od toga da bez ekonomske osnove nema ni kulture, ni prosvete, ničega. A drugi važan faktor za njega bilo je obrazovanje. U Zagrebu 1895. osniva Srpsku banku, jednu od najvećih banaka na području Austrougarske monarhije, nakon toga osniva Savez zemljoradničkih zadruga, a kao vrhunac svoje djelatnosti 1897. osniva Srpsko privredno društvo Privrednik. Preko Privrednika djecu koja potječi pretežno iz ovih krajeva odvodi na zanate u velike gradove Austrougarske, od Zagreba, Beča, Pešte, do vojvođanskih mjesta, gdje se obučavaju kod raznih zanatlija i trgovaca i vraćaju se u svoje krajeve, gdje postaju pokretači privrednog i kulturnog napretka svojih mjesta“, rekao je Lunić.

Pomen je kod spomen-kamena služio jerej Duško Živanić, paroh karlovački, dok su vijence položili delegacija Srpskog privrednog društva Privrednik na čelu s predsjednikom Nikolom Lunićem i članom upravnog odbora ocem Bogoljubom Ostojićem, kao i načelnik općine Krnjak Perica Matijević u pratnji velikog broja lokalne omladine, koji su aktivni u društvenom i kulturnom životu svog kraja.

U prigodnom kulturnom programu nastupila je muška pjevačka grupa iz Zagreba.

Vladimir Matijević je davne 1897. godine u Zagrebu osnovao Srpsko privredno društvo Privrednik, jedno od najstarijih humanitarnih udruženja na ovim prostorima. Zahvaljujući Matijeviću i drugim dobrotvorima koje je okupljao oko Privrednika, do 1946. godine odškolovano je gotovo 40.000 siromašne djece i omladine s prostora Korduna, Banije, Like, sjeverne Dalmacije,…

Vladimir i Paulina Matijević nisu imali potomaka, pa su svu svoju imovinu ostavili Privredniku za školovanje nadarene, a siromašne djece i omladine. Zahvaljujući njihovom dobročinstvu mnogi mladi ljudi izašli su iz blata siromaštva, stekli društveni ugled i ostvarili karijeru. Postali su trgovci i zanatlije. Zahvaljujući Matijeviću i Privredniku mnogi Kordunaši, Banijci, Ličani i Dalmatinci otvorili su svoje trgovine i zanatske radnje u Zagrebu i mnogim drugim gradovima i mjestima. Ili su se vratili u rodno mjesto u kojem su bili pokretači kulturnog i privrednog života svoje sredine.

Kao nekada, tako i danas Privrednik nastavlja stopama svoga osnivača stipendirajući i pomažući talentirane učenike i studente slabijeg imovinskog stanja kako bi svojim znanjem i radom doprinijeli napretku svoga naroda i društva u cjelini.