Boris Rađen Barba poznaje Savu do detalja. I to cijelom dužinom njenog plovnog puta, od Siska do ušća u Beogradu. Barba je čitav radni vijek kormilario Savom, vozio je brod „Oštrelj“, zahvatajući pijesak s riječnog dna održavao je savsko korito i navozio građevinski materijal za hiljade kuća i objekata u Hrvatskoj i Bosni. Vodoprivredno preduzeće u kom je Boris radio pune četiri decenije više ne postoji, „Oštrelj“ je otišao u ruke privatnika, a Barba je nastavio da živi na Savi. Veliki brod zamijenio je daleko manjim brodićem zvanim „Grom“, vezanim u neposrednoj blizini mosta u Gradišci. Svjedok je velikih saobraćajnih gužvi na ovom mostu, koji je ujedno i međunarodni granični prelaz.

Sa zadovoljstvom je svoje lađarske vještine podredio onim reporterskim. U dvije riječi smo se dogovorili za vožnju do pet kilometara udaljenog gradilišta, uzvodno uz Savu, do mjesta Čatrnja. Novi most samo što nije premostio Savu. A biće to najveći i najfrekventniji granični prelaz između BiH i Hrvatske.

„Vidjećete, novi most je zaista grandiozan, pravo remek-djelo inženjera. Sama činjenica da se stubovima ne oslanja u vodu i da liči na ogroman luk dovoljno govori. Često prolazim ispod njega i svaki put se divim svima od reda, od konstruktora do varioca i drugih majstora“, prenosio je svoje utiske Barba, dok je pripremao motor na čamcu za plovidbu.

Vožnja do novog mosta trajala je dvadesetak minuta, a Barba je osim što je mahao kolegama lađarima, s kojim se mimoilazio, govorio o njenoj plovnosti, vodostaju, dubini, ribama.

Dvije obale biće spojene već na ljeto

Veličanstveno je djelovala ogromna čelično-betonska građevina nad velikom rijekom, koja nam se ubrzo ukazala na vidiku. Gradilište je podijeljeno na dvije strane rijeke, ostalo je još malo da se milimetarski precizna građevina spoji.

Prilikom nedavne posjete Gradišci direktor Autoputeva Republike Srpske Dušan Topić rekao je da će konstrukcija novog mosta, koja se gradi s dvije obale Save, biti spojena na ljeto, a nakon toga slijede dodatni radovi kako bi cijeli projekat mogao biti okončan do proljeća 2022.

Građevinski radovi započeli su u oktobru 2019. godine, a za izgradnju mosta, koji će predstavljati i najfrekventniji granični prelaz između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, obezbijeđeno je 23,5 miliona eura.

U neposrednoj blizini mosta, na završnici autoputa ka Banjoj Luci nalaze se već moderni carinski terminali i granični prelaz, koji će, kada profunkcioniše, biti najveći i najfrekventniji granični prelaz između BiH i Evropske unije.

Bolji život za cijeli region

Gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić u ovom kapitalnom projektu vidi novi impuls za privredni razvoj grada na čijem je čelu.

„Puštanjem mosta u saobraćaj biće eliminisane velike gužve u centru grada, zbog kojih mještani imaju mnogo problema. Područje oko mosta idealno je za razvoj, uključujući i poslovnu zonu Liman, u blizini novog mosta i Carinskog terminala u Čatrnji. Ovdje očekujemo na desetine novih fabrika i preduzeća za pružanje usluga. Kada most proradi, otvoriće se dosta radnih mjesta, vjerujemo da će to biti dobar impuls za povratak mladih ljudi koji su otišli zbog nedostatka posla u zemlje Evropske unije“, naveo je Adžić.

Od novog mosta dobit očekuju i susjedne opštine i gradovi, prije svih Kozarska Dubica, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Prijedor, Doboj i Banja Luka, potom cijela Slavonija, Moslavina, pa čak i banijski dio Hrvatske.

Sastavni dio Koridora E661

Most je zajednički projekat BiH i Hrvatske, a realizuje se na osnovu sporazuma Savjeta ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Dio je Koridora E661, koji povezuje područje srednje Evrope i Jadranskog mora, a proteže se od Balatona u Mađarskoj do Splita u Hrvatskoj.

Evropska unija sufinancira ovaj projekt sa 6,8 miliona eura bespovratnih sredstava, uz zajam Evropske investicione banke i sredstva koja su osigurala Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Radove izvodi međunarodni konzorcijum, kojeg čine „Integral inženjering“, „Đuro Đaković montaža” i „Zagreb montaža”. Oni su taj posao dobili po cijeni od 19,57 miliona evra bez PDV-a.

Impozantne su i brojke koje govore o veličini ove megagrađevine.

Riječ je o mostu dugom 426 metara, širokom 22,6 metara, sa četiri vozne trake, po dvije u svakom smjeru. U nasip i na gradilištu mosta, na bosanskohercegovačkoj strani, ugrađeno je više od šest hiljada kubika betona, 550 tona armature, 500 hiljada kubnih metara kamena, šljunka i drugih kamenih agregata.

„Provezao sam brodove ispod mnogo mostova na Savi i Dunavu, ali čini mi se da je ovaj najelegantniji. Skidam kapu konstruktorima i građevincima. Osim toga, most će povezati dvije regije, omogućiti brži protok ljudi i robe, vjerujem da će s obje strane Save ekonomija dobiti dodatni zamah“, prokomentarisao je Barba vozeći čamac ispod građevine.

Mostu se raduju s obje strane Save

Novi most predstavljaće olakšanje za brojne stanovnike koji imaju rodbinu i imanja s obje strane rijeke. Osim što će osjetiti ekonomski prosperitet, neće više morati gubiti dragocijeno vrijeme vozeći u kilometarskim kolonama na starom graničnom prelazu.

Jefto Marić iz Lađevca kod Okučana skućio se u selu Gornja Dolina kod Gradiške u Republici Srpskoj. Kaže da ga česte gužve na starom graničnom prelazu onemogućavaju da obilazi imanje u Hrvatskoj. Raduje se izgradnji novoga mosta.

„Kada profunkcioniše most i granični prelaz u Čatrnji, nama će biti olakšan prelaz ovdje u Gradišci. Eto nas za čas posla u Slavoniji. Treba obići tamošnje imanje, uvijek ima posla, a rado obiđem i prijatelje. Sve će biti lakše i drugačije već od naredne godine“, priželjkuje Marić, inače, novopečeni penzioner.

Šansa za privredu i nova radna mjesta

Novi most zajedno s veoma propusnim graničnim prelazom značiće mnogo i za privrednike s obje strane Save.

Iz preduzeća „Protivgradna preventiva Republike Srpske“, čije je sjedište u Gradišci i koje od grada brani teritoriju od Une do Drine i Popovog polja u Hercegovini, štiteći usjeve i materijalna dobra na površini od 1,2 miliona hektara, kažu da bez saradnje s kolegama iz Gorica kod Nove Gradiške nema uspjeha ni na bosanskoj strani.

„Imamo odličnu saradnju s kolegama iz Hrvatske i to u vrijeme aktivne sezone na svakodnevnom nivou. Osim što razmijenjujemo informacije o stanju u atmosferi, odlazimo jedni drugima u radne posjete, pomažemo se međusobno. Granično područje pored rijeke Save, te područje oko banjalučkog aerodroma i gusto naseljena mjesta ne možemo štititi ispaljivanjem protivgradnih raketa, već upotrebom prizemnih generatora. Da nije bilo saradnje s kolegama iz Hrvatske, ne bismo u tome uspjeli. Kada profunkcioniše novi most i naša saradnja će porasti“, rekao je Tihomir Dejanović, direktor „Protivgradne preventive RS“.

Svi se slažu da će novi most koji će spojiti autoput Doboj – Banja Luka – Gradiška s autoputem Zagreb – Lipovac, odnosno dvije države, značiti mnogo za mještane šireg područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Time će i život čitave populacije ove regije u Hrvatskoj, a naravno i u Republici Srpskoj dobiti na kvalitetu, otvoriće se nova radna mjesta i šanse za mali biznis, a nekretnine će značajno dobiti na cijeni.

Smijeliji optimisti predviđaju i prestanak odliva mlade radne snage iz ovih krajeva u Evropu, pa čak da će doći i do povratka ljudi na svoja ognjišta. Razmišljanja su ispravna jer mostovi povezuju ljude, a svi su svjesni da su nemila vremena kada su mostovi rušeni zauvijek iščezla. Vrijeme je da se mostovi grade, a preko Save u mjestu Čatrnja gradi se najveći most u regionu.

 

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Živjeti jedni s drugima, a ne jedni pored drugih“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije