Povodom Dana Evrope i Dana pobede nad fašizmom u Vukovaru je 9. maja održana konferencija na temu „Quo vadis EU“ koju su zajedno organizovali Zaklada Fridrih Ebert Zagreb i Europski dom Vukovar. Na konferenciji se raspravljalo o budućnosti Evropske unije nakon britanskog referenduma o izlasku iz nje, nedavno održanim francuskim parlamentarnim izborima, porastu euroskepticizma u pojedinim članicama EU te o tome koliko je Hrvatska uspela iskoristiti novac iz EU fondova.
U uvodnom delu programa goste su pozdravili Max Brandle, direktor Zaklade Fridrih Ebert Zagreb, Lana Mayer, predsednica Europskog doma Vukovar i Željko Cirba, zamenik župana vukovarsko-sremske županije.
– Europska unija kao nikada do sada je potresena brojnim krizama: sigurnosnom, ekonomskom, strukturnom… Presedan Brexita postavlja potpuno nove izazove pred vodstvo Unije ali i pred države članice – rekla je Mayer.
Panel diskusiju „Ouo vadis EU“ je otvorio Nenad Zakošek, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. On je podsetio na to da je 9. maja 1950. godine Robert Šuman, tadašnji ministar spoljnih poslova Francuske, zatražio da radi francusko-nemačkog poverenja, ekonomske saradnje i obnove bude formirana jedna zajednica koja je 1952. godine dobila naziv Evropska zajednica za ugljen i čelik. Ova zajednica označila je prvi korak ka formiranju onoga što se danas smatra Evropskom unijom. Njegova inicijativa poznata je kao Šumanova dekleracija.
Zakošek se osvrnuo na rezultate parlamentarnih izbora u Francuskoj i položaj Francuske unutar EU.
– Francuska i Njemačka su stožerne zemlje Europske unije. Smatram da EU može podnijeti izlazak Velike Britanije, iako je to bio šok za EU. Da je pobijedila Marine Le Pen na izborima u Francuskoj, ona bi inicirala referendum za izlazak Francuske iz EU. Ova političarka zagovara transformaciju EU u klub nacionalnih država i povratak na nacionalnu valutu. Francuska je nakon Drugog svjetskog rata bila vrlo nestabilna zemlja, kolonijalna sila koja se morala riješti svojih kolonija. Podjela najveće francuske kolonije Alžira dovela je do pokušaja puča. Izlaz je bio u tome da su heroja francuskog otpora generala Šarla de Gola pozvali da bude francuski predsjednik, jer je samo on svojim autoritetom mogao stabilizirati državu. Godinu dana nakon Rimskih ugovora 1958. godine Francuska je donijela novi Ustav kojim je formirana Peta Francuska Republika. Poredak koji je tada nastao počivao je na dominaciji dvije stranke – desnog centra i socijalista koji su se smenjivali do danas. Samo jednom je predsjednik bio liberal – podsetio je Zakošek i dodao:
– Europska budućnost će ovisiti o konstelaciji odnosa između pojednih država i nije isključeno da će nacionalističke snage prevagnuti, te da će biti još zemalja koje će izaći iz EU. Svuda su se pojavile političke stranke koje su izrazito kritične prema EU i koje u nekim državama koje su članice EU zagovaraju izlazak iz euro zone i povratak na nacionalnu valutu kao i izlazak iz EU. Udio desnih populističkih stranaka na parlamentarnim izborima najviši je u Poljskoj – 48,4%, vrlo visok je u Italiji – 29,1%, a najniži je u Belgiji – 3,7%. Hrvatska je iznimka jer nema tako izrazito antieuropske stranke.
Prema Zakošeku, najveći gubitnici svetske ekonomske krize koja nije zaobišla ni EU, jesu Italija, Grčka, Španija i Portugalija.
EU – složen mehanizam upravljanja
Predrag Zima, profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku kazao je kako je Evropska unija nešto posebno u analizi pravnih temelja.
– EU kao međunarodno pravni subjekt – nije nikada prije postojalo nešto slično tome. Ako gledamo EU u cjelini, ona sliči na državu, ima zakonodavni, izvršni i sudski dio koji su uobličeni u Europskom parlamentu i Europskom sudu. Pravni sustav EU je složen i zbog toga je potrebna nova razina demokratizacije EU, tj. spuštanje odlučivanja na najnižu moguću razinu. Treba dopustiti građanima da odlučuju. Nužna je demokratizacija institucija, transparentnost i bolja informiranost građana – rekao je Zima.
Za Privrednikov portal je prokomentarisao budućnost EU.
– Novih proširenja neće biti u dogledno vrijeme. Turska je otpala. Pitanje je koliko su Srbija i Bosna i Hercegovina zainteresirane za ulazak u EU. Bilo bi logično da uđu u EU i da se popuni ova rupa na karti Europe. Ja se nadam da se neće ostvariti onaj poznati vic koji kaže – u koju god zajednicu da je Hrvatska ušla, ta se zajednica raspala. Od Austro-Ugarske preko Jugoslavije do Europske unije. Mislim da se EU neće raspasti jer su interesi i veze među državama članicama snažni. Malim državama je više u interesu opstanak EU jer one teško mogu opstati izvan EU. Euroskepticizam raste jer je EU postala birokratski aparat – istaknuo je Zima.
U panel raspravu su se uključili i mladi iz vukovarsko-sremske županije sa svojim komentarima i razmišljanjima. Među njima je bila i Biljana Gaća, predsednica Foruma mladih SDP-a.
– Mi mladi EU percipiramo najviše kroz mobilnost studenata i otvorenije tržište rada. Mislim da EU nema neke vrlo važne dijelove – jedinstvenu valutu, jedan službeni jezik, zajedničku vojsku i policiju. EU treba težiti većoj integraciji, jer jedino tako može parirati globalnim događanjima – naglasila je Gaća.
Hrvatska i EU fondovi
O iskorištenosti EU fondova i implementaciji novih zakona, govorila je Kristina Bilić, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
– Slažem se da EU doživljava neku vrstu krize, ali nama je ona svima u interesu. Hrvatska je nažalost jako mala zemlja koja izuzetno ovisi o sredstvima EU, tako da je to naša jedina prilika. Kohezijska politika je zabrinjavajuća a njena budućnost je aktualna već duže vrijeme, pogotovo što će biti s njom nakon 2020. godine. Neki zagovaraju da bi se sredstva EU trebala dijeliti samo najsiromašnijim zemljama. Međutim, mi smatramo da kohezijska politika treba ostati ovakva kakva je, te da i dalje treba doprinositi ostvarenju strateških ciljeva EU. Što se tiče fondova i njihove iskorištenosti – vrlo malo sredstava koji su nam na raspologanju smo iskoristili u ovom sedmogodišnjem razdoblju od 2014. do 2020. godine. Situacija je trenutno takva da je do 1. veljače, 2017. godine iskorišteno svega 3,2% sredstava. Razlog tome je zapravo naša nepripremljenost. Pisali smo programe, usudila bih se reći, napamet. Nismo bili spremni i nismo imali projekata. Događalo se da se otvore natječaji sa vrlo velikim iznosima, a da se na njih ne prijavi niti jedan naš projekat. Dakle, nije se znalo za što se raspisuje natječaj. Sada je stanje malo bolje, pa je prema zadnjim informacijama do travnja mjeseca iskorištenost novca porasla na 15,6%. Najviše sredstava je iskorišteno u Programu ruralnog razvoja – 21%, zatim sledi Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali – 16%, onda Operativni program Konkurentnost i kohezija – 13% a najmanje novca povučeno je u Operativnom programu za pomorstvo i ribarstvo – 10%. Naša intencija je imati bazu projekata koja će sada biti obaveza. To ćemo raspisati i kroz naš novi Zakon o regionalnom razvoju. Planiramo sljedeću finansijsku perspektivu programirati tako da ćemo prije programiranja imati bazu podataka, a onda ćemo na temelju toga, potreba na terenu i spremnosti programirati sljedeću finansijsku perspektivu. Kada budemo raspisivali natječaj točno ćemo znati za što ga raspisujemo, koji će nam se projekti prijaviti i koliko ćemo novca povući. Poređenja radi, u razdoblju od 2007. do 2013. godine sredstva iz Operativnog programa Regionalna konkurentnost iskorištena su u 100% iznosu. Što se tiče operativnih programa Promet i Zaštita okoliša, tu imamo jako velikih problema. Trenutno nam je na terenu Europska komisija. Rade se provjere i po svemu sudeći imaćemo nekih 25% korekcija. Da nam se ovakve stvari ne bi događale u budućnosti, moraćemo puno preciznije i odgovornije pristupiti sljedećoj finansijskoj perspektivi – pojasnila je Bilić.
Za Privrednikov portal Bilić je najavila izmene postojećih i donošenje novih zakona.
– Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je trenutno u izmjeni Zakona o regionalnom razvoju. Međutim, to nije jedini zakon kojeg mijenjamo i donosimo novi. Tu je još i Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o otocima, Zakon o strateškom planiranju i Zakon o Gradu Vukovaru. Ti novi zakoni trebali bi dovesti do pozitivnih promjena, tj. ujednačenog regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Ono najbitnije što ćemo mijenjati u Zakonu o regionalnom razvoju tiče se regionalnih koordinatora i indeksa razvijenosti, na kojem aktivno radimo. Trenutno se provode analitičke podloge na temelju kojih će se izrađivati novi indeks razvijenosti. Vezano za ruralni razvoj, radi se na donošenju Pravilnika koji će pogodovati malim poduzetnicima, koji do sada baš i nisu bili u mogućnosti iskorištavati sredstva iz EU fondova. Takođe radimo na tome da procedure za provedbu i evaluaciju projekata što više pojednostavimo, kako bi se sredstva što bolje iskorištavala.
Konferencijom „Quo vadis EU“ Europski dom Vukovar je obeležio Evropsku nedelju u Vukovaru, koja se svake godine održava širom Hrvatske različitim manifestacijama.
Fotografije: Europski dom Vukovar
