Brojni antifašisti, predstavnici Zagreba i okolnih gradova, srpske zajednice Zagrebačke županije i političkih partija obilježili su 14. jula godišnjicu proboja zatvorenika ustaškog logora Kerestinec kod Zagreba i odali počast žrtvama, uključujući skoro sve učesnike proboja koji su uhvaćeni i postrijeljani.

Skup je organizirao savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH), a nakon polaganja vijenaca, u čemu su učestvovali i delegacija VSNM-a zagrebačke županije i antifašisti iz Brežica u Sloveniji, prisutnima se obratio predsjednik SABA RH Franjo Habulin.

– U logoru koji je kao i drugi logori formiran vrlo brzo nakon uspostave NDH, bilo je oko 110 zatvorenika, prije svega komunista i antifašista, od kojih su mnogi bili vrhunski intelektualci i književnici kao na primjer August Cesarec. Oko 20 uhapsila je prije rata Mačekova policija i nakon 10. aprila predala ustašama, dok su ostale pohapsili ustaše nakon tog datuma. Oko 90 njih bilo je smješteno u dvorcu, a ostali, Srbi i Židovi, u gospodarskim zgradama, rekao je Habulin, podsjetivši da je iz logora početkom jula odvedeno deset zatvorenika – među kojima su bili Čedo Prica, Otokar Keršovani i Božidar Adžija – na strijeljanje u znak odmazde za ubijenog policijskog agenta. Među zatvorenicima vršene su pripreme za proboj koji je izvršen u noći s 13. na 14. jul. Logoraši su zauzeli dvorac i savladali stražu, ali je zbog loše organizacije najveći dio njih ulovljen po okolnim šumama i strijeljan, tako da je preživjelo samo nekoliko logoraša.

– Svi poginuli na tom mjestu svoje živote dali radi boljeg i pravednijeg društva, društva s više pravde i jednakosti. Fašizam smo pobijedili, ali pravedno društvo nismo postigli, pa nam predstoji borba za pravdu i jednakost, rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Prisutnima se obratio i Branko Lustig, hrvatski filmski producent židovskog porijekla i dobitnik dvaju Oskara, ističući da ga činjenica da su mu djeda ubili ustaše, oca u Međimurju Mađari, a on sam bio zatočen u logorima Auschwitz i Bergen-Belsen, bez sumnje čini antifašistom i daje težinu njegovim riječima.

– Prije nekoliko dana bio sam u Srebrenici, pa me tamo, kao i prije mjesec – dva u Auschwitzu impresionirao velik broj mladih. To ne zapažam u Hrvatskoj i to me žalosti. Mi koji imamo već 80 godina dolazimo i sjećamo se toga, ali gdje su mladi na takvim mjestima?, pitao se Lustig, rekavši da je među prisutnima bila samo jedna mlada žena.

– Ja mogu ostati i kod kuće, misliti na svoga djeda i na svoga oca, a gdje su mladi ljudi koji pojma nemaju što se događalo? Kad spomenem imena mladih ljudi koji su tu poginuli, neki ljudi uopće ne znaju tko su on, rekao je Lustig i naglasio da se skupovi, kao ovaj u Kerestincu trebaju organizirati ne toliko zbog starih ljudi, već upravo zbog mladih.

– Mi znamo što se događalo, ali mladi ne znaju i njih treba dovesti, pogotovo studente s fakulteta. Tome se treba posvetiti, jer ako ne ostavimo to mladosti i ako ne znaju za što smo se mi borili i zašto smo sjedili po logorima, onda je sve bilo uzaludno, podvukao je na kraju izlaganja. Komemoraciju je upotpunio i nastup pjevačkog zbora pri organizaciji antifašista iz Novog Zagreba, čiji članovi su otpjevali više revolucionarnih pjesama.