fbpx

Današnji praznik je posvećen potpisivanju primirja u Prvom svjetskom ratu, kada su 11. novembra 1918. godine generali dviju zaraćenih strana u francuskom gradu Kompijenu, u jednom željezničkom vagonu potpisali primirje. Mada je sukob zvanično okončan tek konferencijom u Versaju, 28. juna 1919. godine, ovim događajem na željezničkom kolosijeku u praksi se okončao Veliki rat, najkrvaviji sukob u dotadašnjoj ljudskoj historiji.

Dan primirja je u Srbiji neradan dan, a obilježava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu, Francuskoj, u zemljama Britanskog Komonvelta to je „Dan sjećanja“, a u SAD je „Dan veterana“.

Uz praznik je u Srbiji određen i specifičan amblem koji se nosi na reveru u nedjelji uoči Dana primirja.


Amblem se sastoji od dvije zelene trake koje asociraju na lentu slavne albanske spomenice i jednog ljubičastog cvijeta s pet latica. Cvijet o kojem je riječ je Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae), nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. U pitanju je ugrožena i rijetka vrsta koja živi samo na području Centralnog Balkana, u Srbiji, Makedoniji i sjevernoj Grčkoj. Ovaj cvijet se može naći na istoku Srbije, a najviše ga ima na planini Nidže, čiji je vrh Kajmakčalan bio poprište slavne bitke u Prvom svjetskom ratu, u kojoj su se srpski vojnici borili pod komandom vojvode Živojina Mišića.

Natalijinu ramondu nazivaju i „cvijet feniks“ zbog svog  svojstva da čak i kad se potpuno osuši, može ponovo da oživi kada se zalije. Baš kao što je i Srbija uspjela da stane na noge nakon iscrpne borbe.

Share on facebook
Share on twitter
Share on whatsapp
Share on email