fbpx

Cvijet feniks – Natalijina ramonda, simbol stradanja srpskog naroda

Cvijet feniks – Natalijina ramonda, simbol stradanja srpskog naroda

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Danas je Dan primirja u Prvom svjetskom ratu koji Srbija obilježava kao državni praznik od 2012. godine u znak sjećanja na pobjedu i veliko stradanje srpske vojske u Velikom ratu

Današnji praznik je posvećen potpisivanju primirja u Prvom svjetskom ratu, kada su 11. novembra 1918. godine generali dviju zaraćenih strana u francuskom gradu Kompijenu, u jednom željezničkom vagonu potpisali primirje. Mada je sukob zvanično okončan tek konferencijom u Versaju, 28. juna 1919. godine, ovim događajem na željezničkom kolosijeku u praksi se okončao Veliki rat, najkrvaviji sukob u dotadašnjoj ljudskoj historiji.

Dan primirja je u Srbiji neradan dan, a obilježava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu, Francuskoj, u zemljama Britanskog Komonvelta to je „Dan sjećanja“, a u SAD je „Dan veterana“.

Uz praznik je u Srbiji određen i specifičan amblem koji se nosi na reveru u nedjelji uoči Dana primirja.


Amblem se sastoji od dvije zelene trake koje asociraju na lentu slavne albanske spomenice i jednog ljubičastog cvijeta s pet latica. Cvijet o kojem je riječ je Natalijina ramonda (Ramonda nathaliae), nazvan po kraljici Nataliji Obrenović. U pitanju je ugrožena i rijetka vrsta koja živi samo na području Centralnog Balkana, u Srbiji, Makedoniji i sjevernoj Grčkoj. Ovaj cvijet se može naći na istoku Srbije, a najviše ga ima na planini Nidže, čiji je vrh Kajmakčalan bio poprište slavne bitke u Prvom svjetskom ratu, u kojoj su se srpski vojnici borili pod komandom vojvode Živojina Mišića.

Natalijinu ramondu nazivaju i „cvijet feniks“ zbog svog  svojstva da čak i kad se potpuno osuši, može ponovo da oživi kada se zalije. Baš kao što je i Srbija uspjela da stane na noge nakon iscrpne borbe.

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: