Nakon razvoda braka želim s bivšim suprugom podijeliti imovinu koju smo stekli za vrijeme trajanja našeg braka. Naime, došla sam živjeti u kuću njegovih roditelja koju smo tokom braka potpuno adaptirali. Zatim smo zajedno dogradili novi stan od sto četvornih metara, sagradili smo i gospodarske zgrade. U zemljišnim knjigama vlasništvo na imanju upisano je samo na ime moga bivšeg supruga. Sav novac koji smo zaradili i uštedjeli nalazi se na njegovom bankovnom računu. Bivši suprug smatra da nemam pravo na dio vlasništva na onom što smo zajedno stjecali tokom braka. To obrazlaže time da je za vrijeme braka podigao kredit koji još uvijek otplaćuje. On traži da zaključimo takav dogovor da sva imovina i dalje ostane u njegovom vlasništvu, a da on nastavi otplaćivati zajednički kredit. Da li kredit koji glasi na supruga predstavlja dug koji tereti oba bivša bračna druga?
Miroslava L., Osijek
Definicija bračne stečevine iz čl. 36 Obiteljskog zakona (NN 103/15) glasi: “(1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. (2) Dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina.
(3) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.”
Stoga se u vezi postojanja duga koji je nastao iz kredita i glasi na jednog bračnog druga postavlja pitanje da li su novčana sredstva iz kredita utrošena za povećanje zajedničke imovine ili za druge zajedničke potrebe. Vaš bivši suprug kao nositelj obveze plaćanja kredita nakon razvoda braka i kao onaj koji podmiruje te obveze ima pravnu mogućnost da prema vama postavi imovinskopravni zahtjev radi isplate dijela plaćenog kredita. Isto tako, nakon što ste s vaše strane utvrdili obim bračne stečevine, koja se sastoji od nekretnina, novca i ulaganja, imate mogućnost pravnim putem zatražiti utvrđenje suvlasništva na nekretninama koje su bračna stečevina kao i isplatu s osnova ulaganja u te nekretnine. Odnosno, kada se upustite u dokazivanje da su ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje vlasništva po načelu bračne stečevine, kao i dokazivanje visine iznosa za adaptaciju nekretnina koje su vlastita imovina bivšeg supružnika, na to neće imati utjecaja postavljeni imovinskopravni zahtjev bivšeg supruga radi isplate plaćenog iznosa kredita.
Pretpostavka ovakvog zakonskog načina stjecanja prava suvlasništva na nekretninama jest da se radi o imovini nastaloj radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili da ta imovina potiče iz te imovine. Ovakav način rješavanja problema donosi i sudska praksa nizom svojih rješenja: Županijski sud u Varaždinu GŽ-3608/13 i Županijski sud u Zagrebu Gž-5088/09. Ukoliko se dokaže da je vaš bivši suprug sredstva kredita uložio u povećanje zajedničke imovine, a taj kredit nakon razvoda samo on otplaćuje, to ne znači da je time povećao suvlasnički udio u zajedničkoj imovini: Županijski sud u Varaždinu Gž-1886/12. Možete, naime, osporiti svom bivšem suprugu da je kredit utrošio u zajedničku imovinu i zajedničke potrebe, odnosno dokazati da je podigao kredit za vlastite potrebe.
Stvarnopravni zahtjev, koji se odnosi na utvrđenje prava suvlasništva, ne ovisi o obveznopravnom zahtjevu drugog supružnika, to jest da se isplati dio namirenog kredita jer se radi o zajedničkom dugu bračnih drugova. Sve to ipak u konačnici može ostaviti problem neriješenim. No nakon što se utvrdi postojanje bračne stečevine kao i da su sredstva kredita utrošena u povećanje te imovine, onda je jasno da dug s osnova kredita tereti oba bračna druga. U ovom slučaju s pozicije suvlasnika nekretnina svakako imate alternativu. Možete otplaćivati kredit u obrocima zajedno s bivšim supružnikom. Možete prihvatiti prijedlog bivšeg supruga. Naravno da za ovakvu odluku nije uvijek dovoljno izvesti matematički izračun, već ta odluka zavisi i od drugih životnih okolnosti i interesa.
