Na popisu stanovništva 2001. i 2011. dvije trećine Srba u Hrvatskoj izjasnilo se da im je materinji jezik hrvatski, a u preostaloj trećini sabili su se svi oni koji su rekli da im je materinji jezik “hrvatsko-srpski”, “srpsko-hrvatski” i tek na kraju “srpski”

Priča o putnicima na relaciji Zagreb – Beograd i natrag u zadnjih 20 godina

Tko su bili istaknuti ljudi velike kolonizacije nakon Drugog svjetskog rata – paori, doktori, kulturnjaci, sportaši,…

Ako je u 90-ima goli strah bila ključna kategorija za Srbe u Hrvatskoj, onda se iz tog straha i pozicije „prešućenog identiteta“ u toku tri decenije izrodila odrednica koja je kobna za svaki osjećaj nacionalne i vjerske pripadnosti, a to je utapanje u većini ili – asimilacija