Kejnezijanski politekonomski menadžment je primjeren ustavu Hrvatske i alternativnom rješavanju sadašnje ekonomske krize u RH. Može se primijeniti ako postoje socijalno- političke snage koji su zainteresirane za takvo rješavanje krize, rekao je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Đuro Medić.
Tribina ” Kejnezijanski antikrizni menadžment: Kritika neoliberalne politike i alternativni put izlaza iz krize u RH”, na kojoj je profesor Medić govorio, održana je 1. jula u prostorijama “Privrednika”.
Osim za izlaz iz divljeg u prosvijećeni državni kapitalizam, takva politika mogla bi poslužiti za kreiranje novog socijalizma, što je legitimna alternativa sadašnjem netipičnom i kolonijalnom ekonomskom sistemu, rekao je Đuro Medić. Nakon završetka tranzicije, privreda i društvo u RH nisu prešli u obećano bolje stanje, već u novu političko – ekonomsku krizu.
Ona je, po mnogim kriterijima, od kretanja nezaposlenosti, stope rasta do vanjskog duga i socijalnih razlika, veća od krize samoupravnog socijalizma na kraju 80-tih godina, duža od Velike ekonomske krize u SAD i Europi 1929 – 33., duža i od trajanja Drugog svjetskog rata, rekao je Medić i dodao da kriza nije počela 2008. kako ističu u vladi već mnogo prije
Istovremeno se pojavljuju masovna nezaposlenost i neiskorišteni kapaciteti za proizvodnju, inflacija i nelikvidnost, stagnacija i pad BDP-a uz stabilnost deviznog tečaja, formiranje kaste novih bogataša, masovni stečajevi poduzeća i financijski bankrot mnogih građana zbog zaduženosti kod banaka. U procesu tranzicije formiran je netipičan kolonijalni model privređivanja koji se ne zasniva na proizvodnji i domaćoj akumulaciji, već na razmjeni, trgovini, uvozu roba, zaduživanju i politici valutnog odbora. Danas postoji dominacija neoliberalnog pogleda na krizu i izlaze iz krize, koje prihvaća velik dio domaće političke elite.
Privatiziraj što više i što brže, potroši prihode od privatizacije za financiranje preširoke državne uprave, županija, općina i drugih korisnika državnog proračuna, ali malo ili ništa uputi za nove investicije, posudi novac i zaduži se ako prihod od privatizacije nije dovoljan. Pad plaća prikazuje se kao put izlaza iz krize, čime se prebacuje teret krize na radnike, penzionere i siromašnije.
Medić je podsjetio da kejnezijanizam zagovara interese proizvodnog kapitala, društvo blagostanja, sistemsku državnu regulaciju mješovite privrede, parlamentarnu demokraciju i socijalno-politički konsenzus između poslodavaca, radnika, sindikata i vlade.
Hrvatska može napraviti zaokret od neoliberalne ka razvojnoj politici i napustiti neoliberalnu politiku globalizacije kao nove kolonijalizacije malih zemalja. Treba kreirati nacionalni socijalno-politički konsenzus između kapitalista, radnika i vlade oko njihovih prava i obaveza, oko minimalnih plaća koje treba podići i zamrznuti odlukom vlade na dogovoreno vrijeme od godinu ili dvije, te oko cijena i poreza, pri čemu se treba smanjiti porez na dobit i zamrznuti cijene energenata i drugih inputa u istom razdoblju.
Smjer ekspanzivne monetarne politike treba okrenuti ka restriktivnoj politici. Osim toga treba ukinuti postojeće i nepotrebne državne agencije, općine i županije, a formirati nove institucije; kao što su Državni ured za investicije koji bi zamijenio sadašnju Agenciju za investicije i konkurentnost, Institut za planiranje i razvoj, Banku za obnovu i razvoj industrije, odnosno ojačati HBOR, Vanjsko-trgovinsku banku i Poljoprivrednu banku.
Trebalo bi promijeniti Zakon o HNB-u tako da ciljevi HNB-a budu rast i razvoj, odnosno da može kreditirati vladu i povećavati novčanu masu u vrijeme recesije, što će izazvati povećanje agregatne potražnje za robama i porast zaposlenosti u kratkom roku. Jedna od mjera je i organizacija javnih radova, rekao je Medić čije je predavanja rezultiralo zanimljivom raspravom većeg broja prisutnih.
Izvor: SNV
