Kada je studirala na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, naša sagovornica nije ni slutila da će radni vijek provesti u susjednoj državi. Snježana Gvozden je ipak naslutila, prolazeći kraj velelijepog objekta Vlade Republike Srpske, da će jednoga dana njena kancelarija biti u tom objektu. Danas je savjetnica ministra porodice, omladine i sporta u Republici Srpskoj i tvrdi da zna kako zadržati mlade na svojim ognjištima sa obje strane Save, i u Slavoniji i u Republici Srpkoj.

Godine kao da ne ostavljaju traga na krhkim plećima Snježane Gvozden, nanizala ih je pedeset i sedam. Vječiti osmijeh na licu, optimizam koji je ne napušta ni jednog trenutka i sigurnost u sebe i svoju porodicu, kao i u tim ljudi oko sebe, kao da su načinili ovu hiperaktivnu damu znatno mlađom. A sve ono učinjeno iza nje, potvrđuje da se nije štedjela. Radila je u kontinuitetu, smišljeno, imajujući svakoga trena cilj pred očima.

Ispijanje nedjeljne kafe sa Snježanom Gvozden, na samoj obali rijeke Save, poslužilo je da se o njoj saznaju i one informacije o kojima malo ko zna. Razgovor je tekao kao na filmskoj traci.

Rođena je u Osijeku 1964. godine, tu se i školovala, od osnove škole preko srednje hemijske do sticanja diplome na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu. Nudili su joj da upiše postdiplomske studije i angažman asistenta na nekom od predmeta, ali ona se opredijelia za porodicu i podizanje djece. „Nisam pogriješila“, kaže danas odlučno.

Stabilna i zdrava porodica – prvi životni zadatak

Znajući da je porodica osnovna ćelija društva, a zdrava porodica odličan temelj za njenu karijeru, Snježana je podigla troje djece. Dvoje su već diplomirani ekonomisti, i treće, najmlađe će ubrzo dobiti diplomu sa istim zvanjem. Svjesna je da još nije „odradila“ diplomki rad kada je porodica u pitanju, jer treba njih troje mladih ekonomista uvjeriti da u državi u kojoj su rođeni i školovani treba i da se angažuju i na profesionalnom planu.

„Trudim se svim silama. Jedno vrijeme sam intenzivno razgovarala sa srednjim djetetom, starijim sinom, koji je želio da sa prijateljem ode u Njemačku. Razgovarali smo sa njim, posložili sve kockice i uspjeli smo. Nisam mu se mnogo miješala u njegovu životnu odluku. Kao na vagu na jedan tas sam stavila sve one razloge zbog kojih bi trebao ostati ovdje. Tražila sam da on poreda svoje razloge i prevaga je bila jasna. Mislim da slično radim i na svom profesionalnom angažmanu“, kaže Snježana.

Slavonija je danas praznija nego ikad, Osijek ima sve manje stanovnika. Nedavno je boravila u rodnom gradu i zatekla prazne ulice i trgove. Dala je sebi zadatak da mora dati maksimum da se trend odlaska mladih sa ovih prostora ublaži. Snježana Gvozden zagovara tezu da se ostanku mladih mora posvetiti velika pažnja i na lokalnom, i u okviru prekogranične saradnje, a takođe i na cijeloj regiji.

Zadržavanje mladih – primarni profesionalni cilj

Ekipa vrhunskih stručnjaka iz Osijeka za pisanje projekata prema Evropskoj uniji obučila je čitavu plejadu mladih kolega na desnoj obali Save i tako je započeo proces realizacije milionskih vrijednih projekata, koji se posebno dotiču života mladih ljudi. Jer, kako kaže naša sagovornica, mladi ljudi na širem području Balkana suočili su se sa brojnim nedaćama, od rata, preko bolne i loše privatizacije do nekompetentnih političara, koji su im kreirali životne i radne ambijente.

„Ta saradnja, a mislimo na prekograničnu saradnju, već daje plodove i to dobre plodove. Ljudi su se osvijestili, zasitili su se i nacionalizma i mržnje. Naravno da te bolne trenutke u našoj istoriji ne možemo zaboraviti, ali ne možemo se više opijati pitanjima šta je bilo, kako je bilo ili ko je kriv. Život traži odgovore na druga pitanja, mladi ljudi od nas starijih trebaju podršku na više polja, i roditeljsku, ali i profesionalnu, političku i savjetodavnu“, kaže Gvozdenova.

Ministarstva koja se bave pitanjima mladih u regionu veoma su važna i, po tvrdnjama naše sagovornice, stoje rame uz rame sa ostalim ministarstvima, poput onih za industriju ili obrazovanje. Ukoliko je politika prema mladima loša i bez konkretnih rješenja, ovdje će, tvrdi Gvozdenova, ostati samo stari ljudi, a to je gore i od ratova i pandemija.

„Sprovodimo niz pronatalitetnih mjera koje treba da spriječe odlazak mladih. Subvencionisanje kamata na stambene kredite za mlade bračne parove pokazalo se kao odlična mjera. Od lokalnih zajednica su zatraženi podaci o broju mladih bračnih parova i samohranih roditelja do 35 godina starosti, da formiramo bazu podataka. Nakon toga slijedi procedura za objavljivanje konkursa za izgradnju stambenih jedinica, a ruralna područja će biti u prednosti, kako bismo mlade zadržali na selu“, kaže savjetnica Gvozden, navodeći i primjer finansiranja dvije vještačke oplodnje za mlade bračne parove i skoru najavu i treće besplatne vještačke oplodnje.

Gotovo cijeli Balkan, po mišljenju Snježane Gvozden, u identičnim je problemima. Istorija govori da su se svi ratovi vodili preko leđa balkankih naroda, koji su u jednom vijeku po nekoliko puta otajali bez najproduktivnijih generacija, bez mladosti. Uvjerena je da je krajnje vrijeme da se promijeni i politika i filozofija života, kako bi se rat u mozgu ovdašnjeg čovjeka doživljavao kao katastrofa i najgori mogući ishod.

„Da li smo samo mi pogriješili i da li je najveća greška do nas samih, teško je tačno odgovoriti. Mislim da su veće sile preko nas, balkanskih naroda, natezali svoje mišiće. Nakon rata uslijedila je loša privatizacija, a na sceni su često bili i nekompetentni političari. Mladi ljudi,koji su veoma sposobni i pametni i koji govore strane jezike i igraju se kompjuterima upravo zbog toga odlaze u inostranstvo. Politika se mora staviti u interes čovjeka, u našem slučaju mladog čovjeka, a ne zarad ličnog interesa. Jedino u tom slučaju će i demografski i ekonomski i svi drugi životni parametri krenuti iz minusa“, uvjerena je Snježana Gvozden.

Ličnim primjerom daje lekcije mnogima oko sebe

Da njena priča nije puko pametovanje ili savjetovanje za sigurnu i visoku mjesečnu platu i ostale benefite, govori i njen primjer. Za sebe kaže da je doživjela uspjeh na svim poljima, zadovoljna je i privatnim i profesionalnim životom. Ali, ništa u životu Snježane Gvozden nije došlo preko noći, ili po onoj narodnoj „palo sa neba“.

„Udata sam, majka sam troje djece i baka dvije unuke. To mi je najveći životni uspjeh. Za rođendane svih nas u porodici pravim predivne torte, a u slobodno vrijeme, kojeg nema puno, pletem džempere, prsluke, kape, uglavnom svojim unukama. Sama obavljam sve kućanske poslove, a njih je mnogo“, kaže Snježana Gvozden, inače poznata i po tome što uzgaja najljepše cvijeće na svom balkonu i time mami divljenje mnogih sugrađana.

Snježana Gvozden se relativno kasno počela baviti politikom, ali smatra da je to najbolji period života žene kada treba biti politički aktivna, kada je privatno i profesionalno već postigla dovoljno i ima određena iskustva. Politikom se, priznaje, počela baviti kako bi dala svoj doprinos poboljšanju uslova života svih sugrađana, smatrajući da se mnogi problemi građana ne rješavaju zbog toga što nisu ni predstavljeni odgovornima, a ni javnosti.

„Moja komunikacija sa građanima je odlična i najčešće je neposredna, u direktnom kontaktu, ali ljudi mi se obraćaju i porukama, pitaju, predlažu, hvale moj rad… Smatram da je često ljudima potrebno da ih samo neko sasluša i da znaju da je neko tu, ko će ih uputiti na koji način da riješe svoje probleme. Moja misija je i ohrabrivanje žena da se bave politikom, da jasno i glasno iznesu svoja mišljenja i stavove. Smatram da žene nisu dovoljno hrabre i nisu svjesne svojih kvaliteta, svojih vrijednosti i svoje snage. Radim svakodnevno na tome da se to promijeni u našem društvu. Moja misija u politici je da pokažemo i dokažemo da politika ne mora biti isključivo lični interes, ne mora biti ni nešto ’prljavo’, ni nešto ’nečasno“, ističe Snježana Gvozden, Slavonka školovana u Osijeku, odbornica u Gradskoj skupštini u Gradišci i savjetnica u Ministarstvu porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske.

 

*Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta „Živjeti jedni s drugima, a ne jedni pored drugih“ koji je podržao Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije