Prošlog utorka je u Županijskoj većnici u Vukovaru povodom Dana evrope održana panel diskusija na temu Aspekti mobilnosti i kvalitete života u EU, koju su zajednički organizovali Evropski dom Vukovar, Gimnazija Vukovar i Vukovarsko-sremska županija u saradnji sa Centre europeen Robert Schuman a Scy-Chazelles iz Francuske.

– Ova tribina je jedna od vodećih aktivnosti kojom obilježavamo Europski tjedan, a cilj panel rasprave je dati informacije i potaknuti na raspravu, ne samo mlade, nego i celokupnu lokalnu zajednicu o aspektima mobilnosti mladih unutar EU. Koristeći različite mogućnosti europskih fondova, svi hrvatski građani imaju mogućnost pronaći sebe, kako bi stvarali kvalitetnije vještine i kako bi mogli pomoći sebi ne samo u zabavnom, nego i u društvenom životu, ali i u području obrazovanja – rekla je izvršna direktorica Evropskog doma Vukovar Dijana Antunović-Lazić.

Panel diskusija je okupila srednjoškolce iz Vukovara, Metkovića i Donjeg Miholjca koji su pokazali veliko zanimanje za program Erasmus plus, mobilnost i kvalitetu života u EU. Gimnazija Vukovar je jedna od nekoliko srednjih škola u Hrvatskoj u kojima se provodi program „Škola ambasador Evropskog parlamenta“, čiji je glavni cilj promovisanje vrednosti Evropske unije.

– Ovaj program je omogućio nama gimnazijalcima da radimo razne projekte, putujemo, istražujemo, širimo znanje o Europskoj uniji i upoznajemo druge škole koje su u tom projektu. Kroz program Škola ambasador Europskog parlamenta imali smo priliku posjetiti Strazbur i sjedište Europskog parlamenta. Bili smo taman kada je trajala plenarna sjednica o Facebooku i ta posjeta je bila zanimljivo iskustvo. Ja bih volio studirati u Hrvatskoj, otići negdje kroz program Erasmus plus i ostati u nekoj od zemalja EU. Primjetio sam da su ljudi tamo otvoreniji i žele puno više raditi nego kod nas – kazao je za Privrednikov portal učenik trećeg razreda vukovarske gimnazije Stjepan Mesaroš, koji je zajedno s učenicom Sarom Đokić moderirao tribinu.

Mobilnost mladih kroz program Erasmus plus

Na panel diskusiji Aspekti mobilnosti i kvalitete života u EU govorili su ambasadorka Irske u RH Olive Hempenstall, voditelj predstavništva Evropske komisije u RH Branko Baričević, zastupnica u Evropskom parlamentu Ivana Maletić, direktor Zaklade Fridrih Ebert za Hrvatsku i Sloveniju Max Brandle, gradska većnica Grada Vukovara Mirjana Semenić-Rutko, direktorica Proni centra Osijek Sanja Vuković-Čović i učiteljica, učesnica Erasmus razmene Tena Horvatić. Zajednički zaključak svih učesnika diskusije je da mobilnost mladih ne treba poistovećivati s migracijama mladih te da su evropski fondovi šansa za razvoj zemlje i njenu ekonomsku revitalizaciju.

– Mobilnost mladih je jedna od glavnih tema kojima se Europska komisija bavi ovaj tjedan, ali i u budućnosti. Dokaz za to je naš novi proračun, novi višegodišnji finansijski okvir, koji je upravo Europska komisija predložila za razdoblje od 2021. do 2027. godine, gdje ćemo uduplati iznose koji su namenjeni za mobilnost mladih posebno u programima kao što je Erasmus plus. Ovaj program je polučio velike rezultate, jer je gotovo 9 milijuna mladih ljudi diljem Europe išlo na razna školovanja u druge zemlje, ne samo studenti, već i nastavno osoblje, pa smo na taj način uspjeli djelomično harmonizirati obrazovne sustave, ali i dati priliku mladima da upoznaju kako je to biti negdje drugdje. Erasmus plus se jako dobro razvio u Hrvatskoj, gotovo 30 000 mladih je iskoristilo taj program, a broj onih koji ga žele koristiti je iz godine u godinu sve veći. Ovaj će program sada uz dodano pojačano finansiranje biti još bolji i jači. Mobilnost nije uzrok migracija mladih, jer mi mlade ne možemo zaustavljati. Moramo stvarati druge uvjete, otvarati nova radna mjesta, stvoriti promjenu radne i ulagačke klime u Hrvatskoj i učiniti da naša zemlja postane atraktivna lokacija za život i da Europa bude u svakom kutku Hrvatske jednako prisutna, kao što je i negdje drugdje u EU. Moramo i povećati kapacitete apsorpcije i povući više novca iz EU fondova nego što smo to do sada činili. Kada se taj novac povuče, Hrvatska će ostvariti napredak i razvoj. To je aktivan proces u kojem trebaju sudjelovati i mladi – istaknuo je Branko Baričević.

Irska – najbrže rastuća ekonomija u EU

Irska je pre deset godina imala veliku finansijsku krizu i veliki odliv mozgova, kada su mladi Irci odseljavali u Kanadu, Australiju i druge delove EU. Irska ambasadorica u Hrvatskoj Olive Hempenstall je podsetila na to da je Irska već treću godinu zaredom najbrža rastuća ekonomija u EU. Članstvo u EU je oporavilo ekonomiju Irske, koja se otvorila stranim ulagačima pa tako danas devet od deset svetskih IT kompanija ima svoje sedište u Irskoj. Posla ima za svakoga, pa je sve veći broj mladih iz Hrvatske koji migriraju u Irsku.

Uz mobilnost mladih i kvalitetu života u EU, glavne teme Evropske nedelje koja se obeležava širom EU su digitalizacija i migracije.

– Nama je cilj koristiti mobilnost i obrnuto, da naši mladi ostaju, a da kod nas dolaze mladi iz drugih država članica. Kroz projekat Erasmus plus, sve više se povećava broj studenata koji Hrvatsku biraju kao destinaciju za ljetne škole, pa kombiniraju učenje i odmor. Naravno, te brojke moramo povećati, sada su još na razini ispod tisuću, ali na tome moramo raditi i jačati te obrazovne programe na razini Hrvatske kojima ćemo privući studente za razmjenu. Cilj je pozicionirati zemlju da možemo vraćati talente, a to bez dobrog gospodarstva, novih tehnologija i jakih znanstvenih institucija ne možemo. Trebamo stvoriti preduvjete da bi postali destinacija koja privlači talente, a ne iz koje talenti odlaze, što sada nažalost primarno jesmo – naglasila je Ivana Maletić.

Ona je dodala da unutar Erasmus plus programa postoji i Erasmus za poduzetnike.

– Ako neka mlada osoba ima ideju za neki posao, a ne zna kako i šta joj je za to potrebno, može pronaći poduzetnika u drugoj državi članici EU koji se bavi sličnim poslom i preko Erasmusa za poduzetnike otići do tog poduzetnika, provesti šest mjeseci kod njega, naučiti sve o poslovanju, steći nova partnerstva i vratiti se u Hrvatsku i pokrenuti svoj posao.

Fotografije: Evropski dom Vukovar