Preradovićevu ulicu u središtu Zagreba mnogi nazivaju kulturnom žilom kucavicom grada, a posebno je značajna za srpsku zajednicu u Hrvatskoj. U toj ulici, kao i u njezinoj blizini, koncentrirana su brojna sjedišta srpskih institucija – kako kulturnih, tako i političkih. Među njima su Srpsko narodno vijeće, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko privredno društvo Privrednik, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Novosti, Radio Privrednik, P-portal… Ovdje se nalazi i Srpski kulturni centar, na adresi Preradovićeva 21, mjesto susreta i dijaloga, otvoreno za sve građane.

„To je ulica koja simbolizira našu prisutnost. Ne samo zato što su tu sve ove organizacije, već i zato što ta koncentracija institucija nije nastala jučer. Srpske organizacije u Zagrebu počele su se osnivati još krajem 19. stoljeća. Privrednik, Savez srpskih zemljoradničkih zadruga, Srpska štamparija – sve je to imalo početke upravo u Preradovićevoj“, kaže Boris Milošević, novi predsjednik Srpskog narodnog vijeća, koji je nakon 28 godina naslijedio osnivača i dugogodišnjeg lidera te manjinske institucije, Milorada Pupovca. „Volio bih da naši kulturni centri, bilo da su u Glini, Osijeku ili ovdje u Zagrebu, budu stalno ispunjeni programima. Da se stalno nešto događa, da bude živosti. Mislim da bi to bilo dobro ne samo za zajednicu, nego i za sve Zagrepčane, da mogu reći: ‘Idemo vidjeti što se tamo događa’“, dodaje Milošević.

Gostujući u novoj epizodi podcasta Preradovićevom ulicom, Boris Milošević je govorio o značaju Preradovićeve ulice za srpsku zajednicu, ali i o širem kontekstu prisutnosti Srba u Zagrebu. Podsjetio je na hotel Dubrovnik i povijest obitelji Milinov, na obitelj Medaković i njihovu palaču na obližnjem Zrinjevcu, danas zapuštenu, ali s potencijalom da ponovno zablista. Tu je i zgrada u Ilici 7, prva zgrada srpske zajednice u Zagrebu, gdje je bilo sjedište pravoslavne općine, čija se obnova upravo pokreće.

„Sve je to bilo moguće zahvaljujući tadašnjim trgovcima i pojedincima koji su željeli dio svog bogatstva uložiti u zajednicu – najprije u crkvu, a zatim u kulturna i prosvjetna društva. Taj doprinos je bio ogroman, iako se danas često zaboravlja“, napominje Milošević.

Koliko su Srbi doprinijeli Zagrebu, možda se najbolje vidi kad se zakorači u Gradsku skupštinu na Gornjem gradu. Tamo se nalazi pano posvećen Hristoforu Stankoviću, ali većina prolaznika, pa ni samih zastupnika, često ne zna ko je on bio, niti zašto je važan. Taj primjer, simbolički, govori o tome koliko je srpska zajednica nekada bila prisutna, ali i koliko je s vremenom zaboravljena.

Podcast Preradovićevom ulicom možete slušati na Radio Privredniku (OVDJE), kao i na platformi SoundCloud i na našem YouTube kanalu u nastavku.

Prvu sezonu podcasta poslušajte OVDJE.