Nestajanje Srba u zapadnoj Slavoniji

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da se ukupno stanovništvo zapadne Slavonije od 1991. do 2011. godine smanjilo za 74.745 stanovnika ili za 20,48%. U istom tom periodu hrvatsko stanovništvo povećalo se za 34.283 stanovnika (2001. godine), odnosno za 11.521 stanovnika (2011. godine), dok je smanjivanje srpskog stanovništva kulminiralo 1995. godine egzodusom s ovog područja i kasnije sve do današnjih dana

Nestajanje Srba u Gorskom kotaru

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je ravnomjeran depopulacijski trend razvoja stanovništva u regiji Gorskog kotara, s tim da je on znatno izraženiji kod srpskog stanovništva u određenim kriznim razdobljima: u vrijeme Drugog svjetskog rata, 1971. godine, odnosno u vrijeme Hrvatskog proljeća, te nakon 1991. godine kada je srpski demografski korpus izgubio više od polovine svojeg stanovništva.

Nestajanje Srba u Dalmatinskom zaleđu

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da su sve do 1991. godine dvije najbrojnije etničke skupine – Hrvati i Srbi – na prostoru Dalmatinskog zaleđa živjele u zadovoljavajućem suživotu. Prema popisu iz 2011. godine, ukupno stanovništvo smanjilo se za 78.401 stanovnika, od čega je srpskog stanovništva 60.218 ili 82,10% manje u odnosu na 1991.

Nestajanje Srba na Baniji

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je sve do 1991. godine udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu Banije bio relativno uravnotežen. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma

Nestajanje Srba na Kordunu

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je prema prva četiri popisa stanovništva (od 1880. do 1910), srpsko stanovništvo bilo većinsko na području Korduna. Značajna zastupljenost ostala je i u kasnijem periodu sve do početka Drugog svjetskog rata. Ratna stradanja i gubici do kojih je došlo unutar srpskog demografskog korpusa, bili su takvih razmjera da se on poslije toga nikada nije mogao oporaviti

srbi u lici

Nestajanje Srba u Lici

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da se ukupno stanovništvo Like kontinuirano smanjivalo i gotovo se prepolovilo u tom razdoblju. Prema popisu iz 2011, broj srpskog stanovništva u odnosu na stanje iz 1991. godine smanjio se za 32.558 stanovnika (78,33%)

Nestajanje

Nestajanje kao sudbina

Ovih dana obilježava se 28. godišnjica Oluje, vojne akcije nakon koje je iz Hrvatske nestalo 150 ili 200 hiljada ljudi srpske nacionalnosti. Pokazat će se kasnije, bit će to samo početak masovnog egzodusa i demografskog propadanja Hrvatske koji će u sljedećih 28 godina doseći brojku od golemih milijun ljudi svih vjera i narodnosti