Izumiranje zvano depopulacija

Piše: Dušan Cvetanović

Područja Republike Hrvatske koja su nekada većinski bila naseljena srpskim stanovništvom, ili su to i danas, čak više nisu ni u fazi drastičnog gubitka stanovništva, nego čistog izumiranja
Dvor
Općina Dvor, foto: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

Popis stanovništva proveden tijekom 2021. godine u Republici Hrvatskoj pokazao je upravo onakve tendencije i konačne rezultate kakvi su bili i očekivani, s obzirom na društvene, ekonomske i političke procese u proteklom desetljeću. Od zadnjeg popisa 2011. godine mnogo toga se promijenilo. Stanovništvo je nastavilo stariti i, posljedično, ubrzano izumirati, a Hrvatska je prošla kroz značajnu društvenu i političku transformaciju. Pristupanje Europskoj Uniji 2013. godinе otvorilo je širom vrata stotinama hiljada nezaposlenih koji su sada bez ikakvih pravnih prepreka pohrlili na tržišta rada Njemačke, Irske, Austrije. Time su stvoreni temelji za trajno i održivo iseljavanje i gubitak stanovništva. Ta dva procesa, ubrzano izumiranje sve starijeg stanovništva i ubrzano iseljavanje ekonomski siromašnijeg dijela stanovništva kreirali su demografsku sliku kakvu imamo danas. Prema Popisu 2021. godine, Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika. U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 %.

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Iako su se društveno političke prilike dubinski promijenile u proteklih 20 godina, odjeci prošlih vremena jasno su vidljivi i na ovom popisu. Iako je u svim županijama smanjen ukupan broj stanovnika, neke županije imaju drastično lošije rezultate od drugih. Tako je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28 %), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04 %), Požeško-slavonskoj županiji (17,88 %), Brodsko-posavskoj županiji (17,85 %) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05 %). Ruralna područja i područja koja su prije gotovo tri decenije bila pogođena ratnim razaranjima najveći su i trajni gubitnici stanovništva bez ikakve tendencije da se ta krajnje negativna krivulja promijeni.

Područja Republike Hrvatske koja su nekada većinski bila naseljena srpskim stanovništvom, ili su to i danas, čak više nisu ni u fazi drastičnog gubitka stanovništva, nego čistog izumiranja. Možda je najbolji primjer za takvu tvrdnju općina Dvor u Sisačko-moslavačkoj županiji, na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Narodnosna struktura stanovništva Dvora je takva da u njoj živi 29,41 % Hrvata i 67,26 % Srba. S preko 500 kvadratnih kilometara površine, Općina Dvor prostorno spada u red većih jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. No, taj ogromni teritorij sve je rjeđe i rjeđe naseljen ljudima.

Dvor
Općina Dvor, foto: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

Sukladno popisu iz 2021. godine, u općini Dvor živi samo 2.996 stanovnika raspoređenih u čak 64 naselja. Samo ta količina naselja razbacanih po obroncima Zrinske gore upućuje na nekadašnju gustu naseljenost ovog područja Hrvatske. Pogled na detaljne povijesne statistike o broju stanovnika daje jasnu sliku o kakvim razmjerima depopulacije se radi. U svojoj najnaseljenijoj fazi, početkom 20. stoljeća Općina Dvor brojala je 27 hiljada stanovnika.

U osvit rata, 1991. godine, u općini Dvor živjelo je 14.556 stanovnika. Nakon rata, 2001. popisivači Državnog zavoda za statistiku pronašli su ih još samo 5.742 u svojim domovima. Proces depopulacije koji je u općini Dvor započeo prije rata, nakon 1995. godine pretvorio se u čisto izumiranje. Naselja koja su brojala nekoliko stotina stanovnika preko noći su spala na nekoliko kućanstava, a ništa se bitno nije promijenilo niti nakon završetka procesa povratka, koji je efektivno trajao od 1998. do 2010. godine.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Dvor je brojala 5.570 stanovnika. Neznatni gubitak stanovništva od samo 200-njak osoba u desetogodišnjem razdoblju od 2001. do 2011. godine nije bio posljedica nikakvih realnih demografskih promjena već puke činjenice da se u tom razdoblju još uvijek odvijao proces povrata. Struktura tog stanovništva koje se vraćalo u svoja mjesta rođenja bila je takva da se radilo o primarno starijem stanovništvu, što se vrlo jasno vidi na rezultatima iz 2021. godine.

Prema statističkim rezultatima, općina Dvor je u samo 10 godina, od 2011. do 2021., izgubila 2.574 stanovnika ili čak 46,2 %, pa općina Dvor danas broji samo 2.996 stanovnika. Kada neko naselje u samo 10 godina izgubi gotovo polovicu svog stanovništva, onda se u tom kontekstu više ne može govoriti o depopulaciji nego o izumiranju kao trajnom i nepovratnom procesu nestanka. Kada se pogleda današnje stanje u odnosu na posljednji prijeratni popis, onaj iz 1991. godine, općina Dvor je izgubila 11.559 stanovnika, odnosno nevjerojatnih 80 % stanovnika. Od 64 naselja, nekoliko ih je danas ostalo potpuno pusto, bez ijednog živućeg stanovnika, broj stanovnika u čak 16 naselja danas je ispod 10 stanovnika, a u još 7 ispod 20 stanovnika. Tako danas u Kotaranima, Kobiljaku, Ostojićima i Zutu ne živi više nitko. Usporedbe radi, 1991. godine u ta četiri naselja živjelo je 719 stanovnika.

Starosna struktura preostalih 2.996 stanovnika takva je da će se njihov broj u sljedećih 10 godina značajno smanjiti. U ovom trenutku je čak 1.479 stanovnika općine Dvor starije od 60 godina, što daje računicu od čak 49 % stanovnika starijih od 60 godina.

Dvor
Općina Dvor, foto: Boris Scitar/VLM/PIXSELL

Ovakva ili slična računica može se izvesti za ogromnu većinu općina u Sisačko-moslavačkoj i drugim županijama koje već na ovom popisu drastično gube stanovništvo, a pogotovo za ona naselja koja su u značajnoj mjeri ili većinski naseljena Srbima. Potpuni nestanak ljudske prisutnosti s područja na kojima je živio stotinama ili hiljadama godinama nije proces koji se često viđa u suvremenoj Europi, ali kombinacija ratnih zbivanja 90-ih, izrazito lakih migracija u ekonomski bogate zemlje i namjerni izostanak bilo kakve strategije revitalizacije ruralnih prostora stvorio je uvjete za drastičnu depopulaciju kakva se trenutno odvija. Može se očekivati da drastični gubitak stanovništva uskoro počnu pratiti i drugi procesi poput gubitka samoupravnih ovlasti ili ubrzana rasprodaja nekretnina, prije svega poljoprivrednog zemljišta. Iako konačni oblik ovih prostora u sljedećim desetljećima nije moguće sa sigurnošću predvidjeti, već sada je jasno da će se život na ovim područjima drastično razlikovati od života kakav se nekada odvijao.

 

 

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: