Nekad su autohtonu, crnu slavonsku svinju uzgajala brojna domaćinstva, a danas je prava retkost

Nekad je na istoku Hrvatske gotovo svako domaćinstvo uzgajalo autohtonu, crnu slavonsku svinju poznatu pod nazivom «fajferica», koja je danas, nažalost, u slavonskim selima prava retkost. Među malobrojnim uzgajivačima je i Slavomir Balić iz Dalja koji se bavi uzgojem crne slavonske svinje «fajferice» i ovaca «cigaja», koje su, takođe, autohtona slavonska pasmina. «‹Fajferice› su otporne svinje koje se mogu držati na otvorenom. Ne traže intenzivnu hranidbu, a kvalitet mesa je puno bolji nego kod svinja koje se koriste za intenzivni tov kao što su ‹pietrena›, ‹duroka› i druge pasmine. Baš zbog toga što imaju gotovo idealni omjer mesa i masti koriste se za proizvodnju prerađevina kao što su kulen, slavonska kobasica, šunke i čvarci. ‹Cigaja› je krupna pasmina ovaca, međutim, nema je na ovim našim prostorima jer su je potisnule uvozne pasmine. Država poticajima pokušava pomoći uzgoj ovih pasmina, ali znamo kakva je situacija s njihovom isplatom. Kaže se da će biti isplaćeni pa se ne isplate, onda ljudi gube strpljenje, ogorčeni su i osećaju se besperspektivno. Situacija u stočarstvu kod nas, uopšte, je u dosta lošem stanju», kaže Balić.

«Fajferica» je crna slavonska svinja koja je nastala pre 150 godina na imanju grofa Karla Leopolda Pfeiffera u Orlovnjaku kod Osijeka, ukrštanjem lasaste mangulice i berkšira pa je i danas u Slavoniji za ovu svinju uobičajen naziv «fajferica». Vrlo je otporna. Uzgaja se na pašnjacima i u šumama kao čistač korova, a pred zimu se tovi kukuruzom, kako bi dala meso i mast za prehranu. Prasi od 6-8 prasadi koji su otporni, žilavi i živahni. Meso ove svinje je sočno i ukusno, a najbolje je za kulen, slaninu i mast. Nije pogodna za uzgoj na farmi već za otvoreni i poluotvoreni uzgoj. Pasmina je pod zaštitom Nacionalnog programa za očuvanje autohtonih i ugroženih pasmina domaćih životinja u Hrvatskoj.

Na Sajmu starih običaja i zanata u Dalju ove jeseni upriličena je degustacija pečene prasetine crne slavonske svinje. Prezentacija je održana u organizaciji Udruženja uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srema «Fajferica» sa sedištem u Vukojevcima kod Našica. Udruženje okuplja 40-ak proizvođača, među kojima je i naš sagovornik, i raspolaže fondom od 350 rasplodnih krmača, nazimica i nerastova.

«Meso ‹fajferice› puno je sočnije od mesa svinja iz intenzivnog tova. U Udruženju imamo 350 rasplodnih krmača, a u čitavoj Hrvatskoj imamo oko hiljadu grla. Znači, to je jedna dosta mala populacija i zbog toga se i radi na održanju i povećanju te pasmine. Nekad je ‹fajferica› sa 70-80 % bila zastupljena u pasminskom sastavu, a danas je gotovo nema», dodaje Balić.

Ipak, u poslednjih 10 godina evidentno je povećanje broja životinja ove pasmine, kao i uzgajivača. Pored poticaja na nivou države, za realizaciju novog operativnog programa svinjogojske proizvodnje, za period od 2014. do 2020. godine, proizvođačima su na raspolaganju značajna sredstva iz strukturnih fondova EU, u čemu manji proizvođači i OPG-ovi koji nisu u stanju da isprate zahtevne tehnologije intenzivnog svinjogojstva, vide svoju šansu za opstanak na tržištu. A ciljevi tog novog operativnog programa su doći do proizvodnje od 10.000 krmača, 500 nerastova, 50.000 tovljenika te značajne finalizacije u vidu autohtonih proizvoda kao što je kulen, šunka i sl.