Spiridon Špiro Bocarić

Spiridon Špiro Bocarić – slikar koji je zadužio Banjaluku

Bio je i upravnik Muzeja Vrbaske banovine 11 godina, sve do 1941, kada je uhapšen od ustaške vlasti i nakon mučenja prebačen u logor Jadovno, gdje je zvjerski likvidiran. Muzeju je podario 57 vlastitih slika koje se danas čuvaju u Muzeju Republike Srpske, a među njima su portreti bana Svetislava Tise Milosavljevića, Petra Kočića i Petra Pecije Popovića, a posebno se ističe slika kralja Petra I Karađorđevića u prirodnoj veličini

Koča Popović

Koča Popović – oficir i džentlmen

Prije nepunih deset godina, o sedamdesetoj godišnjici oslobođenja Beograda, dotadašnja Zagrebačka ulica u Beogradu dobila je ime po Koči Popoviću. Međutim, njemu, po svoj prilici, ne bi bilo drago da njegov rodni Beograd ostane bez ulice koja se zove po gradu Zagrebu, koliko god da već dugo u Zagrebu nema ni ulice koja se zove po Beogradu, kao skoro niti jedne koja bi po bilo čemu „prizivala“ Beograd

Politika

Godišnjice – pokušaji hvatanja stvarnosti

Tako će 13. novembar zauvijek biti označen kao dan kad se rodio Petar Petrović Njegoš, platonski vladalac-filozof i najveći poeta u historiji naše kulture. U okrutnoj slučajnosti na taj dan je umro Anastas Jovanović, zahvaljujući kome znamo kako su zaista izgledale najvažnije ličnosti našeg devetnaestog vijeka – pored samog Njegoša, danas imamo i njegove (proto)fotografije Vuka Karadžića, kneza Mihaila i kneginje Julije. Istoga datuma samo 1871. rođen je i Vladislav F. Ribnikar, osnivač Politike, koji će tehniku što ju je pionirski donio Anastas Jovanović, a kad se malo kasnije bude razvila do fotografije, koristiti kao nužni dio svoga posla i poslanja

Mladen Leskovac

Mladen Leskovac – veliki gospodin srpske književnosti

Već od jeseni 1945. direktor je Biblioteke Matice Srpske. Upravo zahvaljujući njemu ova biblioteka postaje najvažnija vojvođanska bibliotečka institucija i druga po važnosti u cijeloj Srbiji. Godine 1954. jedan je od osnivača Filozofskog fakulteta u Novom Sadu kojem će biti i prvi dekan. Danas, kad je ova institucija neobično privlačna ne samo brucošima iz Vojvodine, nego sve više i iz ostatka Srbije, pa i Republike Srpske i Hrvatske, ima smisla potencirati viziju Mladena Leskovca

Počeci žute štampe

Počeci žute štampe u Srbiji – između slobode i cenzure

Beograd je oko 1910. imao oko 80 hiljada stanovnika i 23 politička glasila… Jedni su bili za „kontrolu štampe“, drugi za njenu potpunu slobodu. Jedni su bili protiv senzacionalizma i skandala u novinama, dok se u isto vrijeme polovina aktera u medijskom prostoru Srbije nije pridržavalo osnovnih postulata pristojnosti

Vuk Stefanović Karadžić i zaboravljena Savka

Savka, pritom i Vukova rođaka, izgleda da je bila ta koja je Vuku pjevala najveći dio od dvije stotine i četiri pjesme koje su ušle u dva izdanja Pjesnarice. Koliko ljudi što se bave našim naslijeđem zna imena kao što su „slepa Živana“, „slepa Stefanija“ i „baba Jelena“? Bez njihovog doprinosa Vukov filološki magnum opus bio bi nemoguć ili nepotpun

Jugoslovenski rock – početak širenja umetnički i geografski

Kada se zapravo jugoslovenski rock toliko proširio umetnički i geografski da je postao scena za sebe? Možda bi to mogla da bude 1978. godina? Na iznenađenje, jer – još 1977. činilo se da u Jugoslaviji postoje u stvari samo dva ozbiljna benda – Bijelo dugme i Smak. I Yu grupa, koja je uvek bila „tu negde“, ali nekako „u padu“. Plus još eventualno Time. A onda, sasvim neočekivano, dogodilo se čudo

Stogodišnjica turske republike – isprepletenost neoliberalizma i islamizma

Turska je „jedinstveno obdarena zemlja“ zbog pozicije na razmeđu kontinenata i historijskog nasljeđa Osmanskog carstva. Balkan je u „prvom pojasu“ zemalja gdje treba najintenzivnije obnavljati osmansku kulturu i tradicije kroz jačanje kulturnih i ekonomskih veza s lokalnim muslimanskim stanovništvom, „kome treba vratiti osmanski identitet“, smatra Ahmet Davutoglu, nekadašnji turski premijer i ministar vanjskih poslova