U godini u kojoj obilježava 120. obljetnicu osnivanja, Srpsko privredno društvo Privrednik održalo je 16. decembra u Privrednikovom domu u Zagrebu Šesti kongres Privrednikovih stipendista i srpske omladine pod nazivom “Srpsko privredno društvo Privrednik – 120 godina oslonac mladima”. Glavni cilj Kongresa, na kojem su i ove godine sudjelovali brojni Privrednikovi sadašnji i bivši stipendisti, aktivisti i mladi iz cijele Hrvatske, bio je okupljanje mladih, njihovo povezivanje i umrežavanje te bolje upoznavanje s Privrednikovom misijom, svrhom i ciljevima.

Predsjednik Privrednika Nikola Lunić predstavio je rad i ostvarenja Društva u prošlosti, istaknuo njegova postignuća i današnje aktivnosti te iznio planove za budućnost. Upravo za nju Privredniku su potrebni mladi ljudi koji će nastaviti razvijati njegovu dugogodišnju misiju. “Mi znamo da je vama stipendija najvažnija, zato jer teško živite, zato jer su troškovi školovanja veliki i mnogi od vas ne mogu si ih priuštiti. Mi vam moramo i želimo pomoći, iskreno i od srca. Ali ono što nam je posebno važno i zbog čega smo se okupili ovdje je to što vas želimo uključiti u rad Društva, želimo da danas budete naši aktivisti, a sutra oni koji će voditi ne samo Privrednik nego i srpsku zajednicu u Hrvatskoj”, kazao je Lunić stipendistima.

Privrednik ove godine iz Fonda “Vladimir Matijević” stipendira 27 učenika i studenta, a budući da su osigurana dodatna sredstva, ta će se lista proširiti. Stipendije iz ovog fonda idu učenicima i studentima koji su slabijeg socijalnog statusa, a pokazuju dobar rezultat u školovanju. Preko drugog Privrednikovog fonda “Ivana Vujnović” stipendiraju se dva odlična studenta. Taj fond je nastao na inicijativu jednog od Privrednikovih najvećih pojedinačnih donatora, gospođe Nevenke Ljubić. Privrednik ga je utemeljio oživljavajući tradiciju zadužbinarstva kao jedne od bitnih sastavnica srpskog identiteta. Također, pojedini bivši stipendisti nakon što završe fakultete i zaposle se postaju Privrednikovi donatori i krug se na taj način nikada ne zatvara, već se širi. “Ovo društvo, ova naša zajednica ne može opstati, a kamoli se razvijati bez vas mladih obrazovanih ljudi. Znam da vam nije lako, znam da nosite teško breme, ali nikada nemojte zaboraviti da srpska zajednica u Hrvatskoj ima nekoliko stoljeća snažnog uporišta na prostorima gdje živimo, da je naša zajednica dala velikane na području znanosti, umjetnosti, kulture, sporta…”, naglasio je Lunić.

Bivši Privrednikov stipendist, dugogodišnji aktivist i predsjednik Upravnog odbora Dušan Cvetanović u svom obraćanju mladima je poručio da su stipendije koje dobivaju jako važne, ali da su one možda najmanja vrijednost koju im Privrednik može dati, te ih je pozvao da se uključe u rad Društva, steknu iskustvo u radu na projektima i upoznaju ljude do kojih sami ne bi mogli doći. “Svojom dugogodišnjom tradicijom kao elitna institucija možemo doći do mnogih značajnih ljudi u Hrvatskoj, kroz naše prostorije prošli su mnogi cijenjeni ljudi iz političkog, gospodarskog i kulturnog života. To nije lako postići, a uspjeli smo jer imamo dugu tradiciju, ozbiljnost i jedno poštovanje koje ljudi imaju prema instituciji koja traje već 120 godina”, istaknuo je Cvetanović. Također je podsjetio na probleme s kojima se susreće hrvatsko društvo kao što su izumiranje i iseljavanje te je upozorio da je taj problem kod srpske zajednice još puno veći, a o mladima ovisi hoće li zajednica opstati ili nestati. “Na nama je da odlučimo da li želimo živjeti u Hrvatskoj ili otići kao što mnogi odlaze. A ako ostanemo, da li ćemo tu živjeti kao Srbi i nastaviti čuvati našu tradiciju koja je stara nekoliko stoljeća ili ćemo se polako utopiti u većinski narod. Sav odabir je na nama. Ja bih volio da Privrednik ostane centar oko kojeg će se mlade generacije okupljati”, poručio je Cvetanović.

Svoje iskustvo s prisutnima podijelila je sadašnja Privrednikova stipendistica Una Rastović, odlična studentica molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Prema njenim riječima, posebno ju je oduševio prošlogodišnji Privrednikov kongres na kojem je osjetila bliskost i povezanost Privrednikovih stipendista i aktivista. “Tada sam shvatila da ljudi u Privredniku svoje stipendiste doživljavaju kao ljude sa svojim životnim pričama, a ne kao brojeve ili kao nešto što je danas tu, a sutra više nije. Zaista prepoznaju u nama naše kvalitete, raduju se našem uspjehu i brinu o nama. Na nama stipendistima je da nastavimo njegovati tu tradiciju, opravdamo povjerenje i sudjelujemo u radu i predstavljanju Privrednika”, rekla je Una koja je i sama postala aktivni član Društva.

Potpredsjednica Društva i urednica Privrednikovog portala Olivera Radović predstavila je njegov rad i pozvala stipendiste koji imaju dara za pisanje da im se pridruže.

“Kada smo pokretali portal, imali smo želju da popunimo upražnjeni prostor u vezi informiranja srpske zajednice u Hrvatskoj, da promijenimo prezentaciju naših doprinosa i aktivnosti u ovom društvu. Redakciju uglavnom čine mladi ljudi iz cijele Hrvatske, a imamo dopisnike i iz Srbije”, rekla je Olivera Radović. Predstavila je i ostale Privrednikove aktivnosti, od kojih je svakako zapažena Privrednikova tribina “Reci što misliš”.

Nakon prezentacije Privrednika i njegovih aktivnosti razvila se rasprava o nacionalnom identitetu i na koji ga način Privrednik čuva i razvija, kako se s tim identitetom nose posebno mladi, da li je on opterećenje ili prednost, da li ga treba poricati ili isticati, što on znači za mlade Srbe u Hrvatskoj… Uključivši se u diskusiju, Lunić je napomenuo da se Srbima u Hrvatskoj nameću dva puta, ili getoizacija ili asimilacija, dodavši kako ni jedno ni drugo nije dobro za srpsku zajednicu i Srbe u Hrvatskoj. “Mi se želimo integrirati u hrvatsko društvo sa svojim identitetskim potencijalom, ne želimo ni getoizaciju ni asimilaciju, želimo sudjelovati u problemima i uspjesima društva u kojem živimo kao ravnopravni građani, ali isto tako želimo i slobodno razvijati naš nacionalni identitet”, rekao je Lunić.

To je potaknulo brojne bivše i sadašnje stipendiste da podijele svoja iskustva o tom problemu. Mnogi od njih koji su završili prestižne fakultete rekli su kako im nije uvijek bilo lako javno iskazivati svoju nacionalnost, pa čak ni pred svojim kolegama s fakulteta, ali nakon što su sazreli i postali sigurniji u sebe, u svoje sposobnosti i znanje, postali su puno sigurniji i u svom izboru identiteta. I za to se ne kaju, već naglašavaju da im je u tome oslonac i podrška bio upravo Privrednik. Mlađe generacije koje su još u srednjoj školi, a pogotovo oni koji žive u sredinama u kojima su nacionalizam i netrpeljivost izraženiji, iznijeli su niz teških osobnih iskustava, ali i načina kako se u atmosferi pritisaka tome suprotstaviti i izboriti za svoju poziciju. Privrednikova misija je da im u tome bude oslonac i podrška, ne samo financijska već i moralna i svjetonazorska. Jer nekadašnji Privrednikovi pitomci, a danas stipendisti gotovo bez izuzetka ostajali su cijelog života neraskidivo vezani uz Privrednik.