Posljedice popisa stanovništva provedenog 2021. godine nisu se zaustavile samo na rezanju manjinskih prava. Gubitak više od 400.000 stanovnika u 10 godina, koliko je popis registrirao, proizvodi svoje učinke na društveni i politički život, budući da su mnoga prava i zakoni upravo uvjetovani brojem stanovnika. Prvo su zbog rezultata popisa stanovništva bez svojih zajamčenih prava ostale nacionalne manjine. Zbog pada udjela u ukupnom stanovništvu ispod zakonom određenih granica brojne manjine ostat će bez svojih političkih predstavnika diljem gradova, općina i županija, kao i bez prava na zakonom zajamčenu upotrebu svoga jezika i pisma u javnoj sferi.
No, popis stanovništva značajno bi mogao utjecati i na ključni demokratski proces u državi, izbore za zastupnike u Hrvatskom saboru. Hrvatska, sukladno zakonu, ima deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika. U jedanaestoj izbornoj jedinici biraju se tri zastupnika dijaspore, a dvanaesta izborna jedinica bira zastupnike nacionalnih manjina. Odstupanja u broju birača između izbornih jedinica po zakonu ne smiju biti veća/manja od pet posto u odnosu na prosjek. Unatoč tome, Hrvatska je prošla sedam izbornih ciklusa u kojima su odstupanja bila veća od pet posto, pa se broj glasova potrebnih za saborski mandat bitno razlikuje od jedinice do jedinice, što dovodi do nepravedne raspodjele mandata.
Nakon više oд desetljeća rasprava o činjenici da su izborne jedinice u Hrvatskoj, zbog neravnomjernog raspoređenog stanovništva neustavne, ovoga puta izgleda da će se ići dalje od besplodne medijske rasprave. Nakon što su rezultati popisa pokazali da su se razlike u broju birača između izbornih jedinica dodatno produbile, predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović upozorio je zakonodavnu i izvršnu vlast da bi sljedeći parlamentarni izbori mogli biti neustavni. „Na Saboru je da uredi to pitanje jer držim da bi to utjecalo na ustavnost izbora kada bi se oni proveli bez promjene izbornih jedinica. Ne mogu u ovom trenutku zamisliti da bi se sljedeći izbori mogli održati po sadašnjim izbornim jedinicama. Nakon popisa stanovništva utvrđeno je da su odstupanja još veća nego što su bila 2010. godine, kada je Ustavni sud izašao s izvješćem koje Sabor do danas nije poštivao“, upozorio je predsjednik Ustavnog suda Šeparović.
U prijevodu, i više je nego izgledno da će Hrvatska u sljedećih godinu i pol dana, netom prije parlamentarnih izbora 2024. godine, dobiti novi izborni zakon, s novim izbornim jedinicama. Ustavni sud, sudeći po ovom istupu, više nije spreman zatvarati oči pred neustavnostima koje su vidljive i pravnim laicima.
Kreiranje izbornih jedinica, povijesno gledano, jedan je od omiljenijih alata političkih opcija za stvaranje nepravedne prednosti. Metoda je toliko popularna da ima i ime – gerimandering. Gerimandering je politički pristrana podjela izbornih jedinica i kao takva predstavlja vrstu izbornog inženjeringa. Riječ je o obliku manipulacije kojim se granice izbornih jedinica svjesno prekrajaju prema određenim političkim interesima. Time se iskorištava zemljopisna raštrkanost birača različitih političkih stranaka kako bi se manipuliralo izbornim rezultatima.
U zemlji u kojoj je politička manipulacija osnovni način razmišljanja, teško je očekivati da će nove izborne jedinice biti izrađene po pravilima struke. Iako je službeni stav Vlade da u ovom trenutku ne rade na novom izbornom zakonu, jasno je da će se u određenom trenutku na saborskim klupama naći prijedlog novog izbornog zakona. Što će u njemu biti, teško je pogoditi, a u medijima se spominje nekoliko mogućih modela. Jedan od njih je da svaka županija bude posebna izborna jedinica s nejednakim brojem zastupnika, dok drugi predlažu da se Hrvatska podijeli na šest izbornih jedinca. Takva podjela ne bi ispravila samo ogromne razlike u broju birača, već i geografske nelogičnosti od kojih pate postojeće izborne jedinice – jedinice bi bile kreirane na regionalnoj osnovi, pa bi Hrvatska u izbornom smislu bila podijeljena na Zagreb, sjevernu Hrvatsku, Slavoniju, središnju Hrvatsku, Istru i primorje, te Dalmaciju. Svaka od tih izbornih jedinica davala bi različiti broj zastupnika, sukladno broju birača, pa bi tako sam Zagreb davao više zastupnika od čitave poluprazne Slavonije. No, takav prijedlog izbornog sustava ne samo da već izaziva sukobe između stranaka, već izaziva i sukobe unutar stranaka. Javnost se posljednjih desetak dana bavi istupima slavonskog šefa HDZ-a Ivana Anušića koji želi spriječiti gubitak zastupnika u Slavoniji, što bi značajno ograničilo moć utjecaja tog ogranka HDZ-a na nacionalnu politiku.
Kakav god se plan iskristalizirao u sljedećih godinu dana, može se očekivati da će on maksimalno biti prilagođen vladajućoj stranci, jer povijesno iskustvo pokazuje da nitko nikada nije propustio priliku administrativnim i zakonodavnim putem osigurati sebi prednost za osvajanje vlasti. Ipak, bez obzira na sve manipulacije, trikove i manevre koji će biti izvedeni u rješavanju ovoga problema, jasno je da će konačna odluka opet biti na biračima.
