Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva je definirano kao stvarno pravo koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakog drugog od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ili zakonskim ovlaštenjima (čl. 30 ZV).

Ipak, dakle, postoje ograničenja kada vlasnik mora nešto i popustiti. Tu je riječ o susjedskim pravima koja su značajna u gospodarskim odnosima. Od čl. 100 do čl. 113 ZV ta su prava posebno pravno označena pa ćemo ih ukratko spomenuti.Zajednička ogradaOgrade između nekretnina kao što su zidovi, živice, plotovi zajedničke su, te su u suvlasništvu susjeda s obje strane međa, osim ako se dokaže napisima, grbovima i slično da su ipak vlasništvo samo jedne strane. Takvo suvlasništvo nije djeljivo, te svaki od susjeda može sa svoje strane do polovine njezine širine istu upotrebljavati. Mogu se u ogradu uzidati slijepa vrata, ormari, ali se ne smije ništa raditi što bi ogradu dovelo u opasnost ili pak što bi susjeda onemogućilo da upotrebljava ogradu sa svoje strane do njene polovine u širini. Troškove održavanja ograde snose njeni suvlasnici na jednake dijelove i odgovaraju solidarno za štete koje bi trećima nastale zbog toga što ograda nije održavana kako je uobičajeno prema mjesnim prilikama i onako kako treba (čl. 101 ZV).Vlastita ogradaAko je ograda isključivo na nekretnini jednog vlasnika, onda ona nije u suvlasništvu susjeda nego u vlasništvu onog čije je zemljište; tada je vlasnik dužan s desne strane svog glavnog ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drugačije propisano ili ako nije drugačiji mjesni običaj. Vlasnik ograde mora održavati ogradu kako ne bi susjedu prouzročila neku štetu. Ali nije u pravilu dužan ponovo graditi zid, osim ako susjed sukladno čl. 102 ZV to zatraži. To je ograničenje prava vlasništva i nametanje obveze vlasniku jedne nekretnine i ustupanje vlasniku druge nekretnine što potvrđuje i praksa Vrhovnog suda u odluci br. rev-973/1990 od 13. 9. 1990. godine.MeđaAko su međašni znaci između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti tako poremećeni da se međa ne raspoznaje, svaki od susjeda ima pravo tražiti da sud u izvanparničnom postupku obnovi ili uredi među. Prvo prema katastarskom nacrtu ako na to pristaju strane ili drugo prema sporazumu stranaka. Ako to nije moguće onda prema posljednjem mirnom posjedu. Ne uspije li sud utvrditi ovaj kvalificirani posjed, onda prema pravičnoj ocjeni suda. Od trenutka kada je sud označio među smatra se da postoji vlasništvo do međe. Bez obzira na to susjed koji je sudjelovao u uređenju međe kao stranaka može najkasnije u roku od 6 mjeseci tražiti u parnici da mu se omogući dokazivanje prava vlasništva i da se tako označi međa. Ovaj rok od 6 mjeseci teče od dana pravomoćnosti rješenja donesenog u postupku uređenja međe. (Vidjeti detaljnije u Rj. Županijskog suda Koprivnica br. gž-477/01, obj. u Izboru odluka VSRH br. 2002, str. 5, br. judikata B 252.) Stablo na međiU čl. 104 ZV izričito je kazano  da stablo pripada onome na čijem je zemljištu izraslo deblo, bez obzira na to kuda se stablo nadvilo, kamo se protegnulo korijenje ili bez obzira na to kuda vise grane. Ako je pak stablo izraslo na međi onda je ono u suvlasništvu susjeda s obje strane međe. To vrijedi i za drugo raslinje.Vlasnik smije i ovlašten je iz svojeg zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđeg stabla i ostalog raslinja, kao i odsjeći njegove grane i dio debla koje se nalazi u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, a može se i služiti tim dijelovima tuđeg stabla (čl. 105 ZV). Ako je pritom nastala kakva šteta vlasnik susjednog zemljišta ima pravo tražiti naknadu. Naročito u slučaju tzv. sjene. Ovo pravilo ne vrijedi u slučaju graničenja šuma. U takvom slučaju vlasnici nekretnina moraju trpjeti međusobna ometanja.Pristup na tuđeU slučaju da na tuđu nekretninu dospije nečija životinja, roj pčela ili neka stvar koja s nekretninom nije povezana i to tako da stvar nije prestala samostalno postojati, onaj čija je stvar ima pravo u razumnom roku otići na tuđe zemljište kako bi je povratio. Tada vlasnik nekretnine može zabraniti pristup na svoju nekretninu ali samo pod uvjetom ako te stvari (pčele, životinje, neku drugu stvar) bez odgađanja preda posjedniku. Ako se dogodi da je u takvim okolnostima kod uzimanja ili vraćanja nastala neka šteta ili su za vlasnika nekretnine koja je pogođena takvim djelovanjima nastale nekakve štete, odnosno kakvi troškovi koji su bili nužni, vlasnik ima pravo zadržati stvari dok mu šteta i troškovi u cijelosti ne budu nadoknađeni (čl. 106 ZV).Ovo je ograničenje prava vlasništva, ali je to ustanovljeno kao pravo radi uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva. Jer odredbe čl. 100 ZV naređuju vlasniku neko trpljenje, popuštanje ili činjenje radi uzajamnog obzirnog izvršavanja prava vlasništva, kada postoji opravdani interes, pa ako treba i u sudskom postupku.Postavljanje vodova i drugih uređajaVlasnik nekretnine na kojoj je nužno izvesti neke radove kao na primjer popravak krova, žbukanje i sl. može privremeno upotrijebiti tuđe zemljište radi izvođenja takvih radova: štetu nastalu time i troškove mora nadoknaditi. Za to se na zahtjev vlasnika tuđeg zemljišta plaća naknada. Takav stav podržava i sudska praksa što je vidljivo iz presude VSRH br. rev-33/1993 navodeći da se radi o «razumnom ograničenju koje proizlazi iz susjedskih interesa…» (čl. 107 ZV).Članom108 ZV regulirano je na jasan način da se na tuđoj nekretnini i bez pristanka njezina vlasnika mogu postaviti električni vodovi, kanalizacijske cijevi, toplovodi, pa zatim telekomunikacijski vodovi i sl., ali samo ako je to u interesu Republike Hrvatske u skladu s pravilom o nepotpunom izvlaštenju, dok u slučaju ako se radi o privatnim interesima onda u skladu s odlukom suda o osnivanju služnosti uz novčanu naknadu ako je zatraži vlasnik nekretnine na kojoj su postavljeni vodovi. U protivnom, pravna ili fizička osoba koja ulazi u nekretninu koja je u vlasništvu druge osobe, bez ovlaštenja ili sudske odluke, čini smetnju posjeda. (Odluka Županijskog suda Varaždin, br. gž-1241/2006 od 18. 10. 2007. godine, vidjeti Izbor odluka VSRH, 2007, str. 12, Odluka pod brojem 034, 51.)Isto tako vlasnik nekretnine dužan je poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu (čl. 113 ZV). Moguća je radi zaštite tužba: u pravilu, a ima izuzetaka, na postavljanje oluka.  Opasnost od rušenja zgrade i zabrana potkopavanja tuđe nekretnineAko postoji opasnost od rušenja nečije zgrade ili bi se neki drugi dio neke nekretnine mogao srušiti, pa od toga prijeti opasnost susjednoj nekretnini, tada susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je objekt zahtijevati poduzimanje posebnih mjera kojima se sprečava nastanak štete. Može također zahtijevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete (čl. 111 ZV).Vlasniku nekretnine nije dozvoljeno kopati svoje zemljište ili činiti na svojoj nekretnini išta za što je razumno očekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine (čl. 109 ZV). U okviru susjedskih prava vlasnik čija je nekretnina ugrožena može tražiti prestanak radova, uključivši i isticanje zahtjeva za postavljanjem posebnih konstrukcija, ako je to potrebno, kako bi se spriječio nastanak štete. Vlasnik ugrožene nekretnine može tražiti i zabranu radnji od kojih njegovoj nekretnini prijeti nastanak štete. U pravilu ova prava ostvaruju se tužbom nadležnom općinskom sudu.Ne smije se mijenjati naravni tok vodePrema čl. 112 ZV vlasnik zemljišta ne smije na štetu drugog zemljišta mijenjati smjer ili jačinu naravnog toka vode preko svog zemljišta ili kroz njega (podzemne vode). Zemljište duž obale vlasnik mora tako koristiti da ne ugrožava stanje korita, obalu i gospodarske objekte na obali, pore obale te da ne sprečava njihovo održavanje. Tako vlasnik nizvodnog zemljišta ne smije stvarati ni postavljati prepreke tome tako da sprečava da na njegovo zemljište dotječe voda koja prirodno dolazi s uzvodnog zemljišta. Također ni vlasnik uzvodnog zemljišta ne smije činiti ništa što bi u znatnijoj mjeri opterećivalo nizvodno zemljište. To je važno za privrednike i naročito poljoprivrednike. U pravilu ova prava štite se tužbom.Utjecaj imisijaVlasnik nekretnine ne smije koristiti svoju nekretninu na način da s nje na drugu nekretninu dolaze neugodni mirisi, dim, buka i sl., ako su prekomjerni ili izazivaju znatniju štetu. Vlasnik ugrožene nekretnine ovlašten je od svoga susjeda zahtijevati uklanjanje uzroka tih imisija i naknadu štete, kao i da ubuduće ukloni ili se suzdrži od činjenja koje uzrokuje takve imisije. Direktne imisije nisu dopuštene dok svaka imisija da bi bila nedopuštena mora biti prekomjerna  s obzirom na namjenu nekretnine, mjesto i vrijeme nastanka. Šteta mora biti znatnija jer i oštećeni do uobičajene mjere nužno mora trpjeti takve utjecaje. I to je stav VSRH izražen u presudi br. 2686/1990 i sve to u skladu s čl. 110 ZV i uobičajenom sudskom praksom. Privrednici, obrtnici, poljoprivrednici često se susreću s ovim pravnim pitanjem.