125 godina Privrednika

Piše: Nikola Lunić

Prije tačno 125 godina u Zagrebu je, 23. septembra 1897. godine, osnovano Srpsko privredno društvo Privrednik
Privrednik

„Najveće je dobročinstvo spremati i osposobljavati valjane ljude, osobito omladinu, za rad, dati, naći, zbrinuti im poštena rada i zarade i zaštićavati njihove interese“. Ovim je riječima idejni začetnik, utemeljitelj i osnivač Srpskog privrednog društva Privrednik Vladimir Matijević sažeo razloge zbog kojih je tačno prije 125 godina u Zagrebu, 23. septembra 1897. godine, osnovano Srpsko privredno društvo Privrednik. Pomoći i zaštititi „valjane ljude, osobito omladinu“ Privrednikov je primarni cilj kroz sve godine postojanja i djelovanja. Isto tako, ništa manje važan cilj je privredno, kulturno i prosvjetno snaženje srpskog naroda i očuvanje i razvijanje srpskog nacionalnog identiteta. Istovremeno, glavna Privrednikova djelatnost je bila pomagati talentiranu djecu i omladinu slabijih materijalnih mogućnosti (pitomce) u obuci i namještanju za različite zanate i trgovinu, a danas stipendirati učenike i studente uzimajući u obzir njihov socijalni status u društvu i uspjeh u školi, odnosno fakultetu.

U 20. vijeku Privrednik je ostvario najveće uspjehe, ali i doživio najteže udarce. Do 1945. godine pomogao je gotovo 37.000 mladih u obučavanju za različite zanate i trgovinu. Mnogi od pitomaca nakon završenog šegrtovanja dobivali su i povoljne kredite preko Privrednikovih štedno-kreditnih zadruga za otvaranje samostalnih zanatskih i trgovačkih radnji kao i za pokretanje raznih drugih poslova. Vrativši se u svoje lokalne sredine mnogi od njih bili su pokretači napretka i razvitka tih sredina, često jedini pismeni u svom kraju. Mnogi su bili i pokretači i nosioci naprednih društvenih ideja i pokreta. Privrednik u tom periodu nije samo materijalno pomagao svoje pitomce, nego ih je educirao i usmjeravao otvarajući brojne biblioteke i čitaonice, i tako ih okupljao i povezivao. Istorijska zasluga Privrednika u tom periodu je bila što je pomogao u prevođenju značajnog broja ruralnog stanovništva u urbano i građansko. U isto vrijeme Privrednik je bio dva puta zabranjen (1914. i 1941), više puta divljački devastiran i pljačkan (1902. i 1941) i na kraju 1946. „ukinut“, a sva imovina mu je tada nacionalizirana i oduzeta. Mnogo puta je bezobzirno bacan na koljena i isto toliko puta je ustajao iz pepela i obnavljao svoj rad.

Privrednik je svoj rad u Zagrebu obnovio 1993. godine. U najtežim ratnim uslovima. U 21. vijek je ušao duboko ukorijenjen i oslonjen na svoje tradicionalne vrijednosti: rad, štednju i čestitost, ali isto tako dobro prilagođen modernom vremenu i novonastalim društvenim okolnostima. I danas istim žarom i posvećenošću prikuplja sredstva i stipendira talentirane učenike i studente slabijih materijalnih mogućnosti, okuplja slobodne i hrabre ljude i ima veoma dobro razvijenu medijsko-informativnu djelatnost. Iako se izazovi novih društvenih okolnosti ponešto razlikuju od prijašnjih vremena, položaj Srba u Hrvatskoj u svojoj suštini ostaje isti: područja u kojima u značajnom broju žive i dalje su devastirana i privredno i kulturno zapuštena i nerazvijena, a asimilacija je često bijeg od nelagode i diskriminacije. Veliki broj onih koji žele bolji i dostojanstveniji život izlaz je našlo u odlasku i iseljenju.

U drugoj polovici 2000-ih Privrednik značajnije počinje djelovati upravo potaknut ovom nepodnošljivom društvenom klimom po Srbe u Hrvatskoj. Prvi broj ponovo pokrenutog istoimenog glasila izdan je krajem 2007., dok su prve stipendije podijeljene 2009. godine. Poslije toga Privrednik bilježi konstantan razvoj ovih aktivnosti i stalno širi i poboljšava svoje djelovanje. U potpunosti se oslanjajući na svoje tradicionalne vrijednosti i ciljeve (materijalna pomoć mladima u školovanju i obrazovanju i očuvanje i jačanje nacionalnog identiteta), Privrednik je definirao četiri pravca strateškog djelovanja: stipendiranje, okupljanje, informiranje i povrat oduzete imovine.

Stipendiranje

Privrednik stipendira učenike i studente iz dva fonda. Talentirane učenike i studente iz porodica slabijih materijalnih mogućnosti se pomaže iz Fonda „Vladimir Matijević“, koji je utemeljen 2008. godine. Najbolje studente stipendira se putem Fonda „Ivana Vujnović“, utemeljenog 2010. godine. Iz ova dva fonda do sada je samo za stipendije isplaćeno preko 3.000.000 kuna. Većina Privrednikovih stipendista dolazi iz krajiških područja u Hrvatskoj koja su devastirana i zapuštena. Samo u školskoj/akademskoj godini 2020/21. stipendirano je 80, a u 2021/22. 100 učenika i studenata. Godišnja stipendija za studenta iznosi 10.000, a za učenika 5.000 kuna iz Fonda „Vladimir Matijević“. Iz Fonda „Ivana Vujnović“ godišnja stipendija iznosi 12.000 kuna.

Okupljanje

Polazeći od toga da danas sam i izoliran čovjek ne može postići puno, Privrednik okuplja slobodne i odvažne ljude, ljude dobre volje koji žele i mogu pomoći glavnu Privrednikovu djelatnost – stipendiranje talentiranih učenika i studenata. Uz njihovu pomoć, kao i pomoć Privrednikovih volontera i aktivista, Privrednik uspijeva da sa skromnim resursima ostvari zavidne rezultate. Također, bez tradicionalne duhovne i materijalne podrške i pomoći Srpske pravoslavne crkve, bilo bi znatno teže ostvarivati postavljene ciljeve. Zahvaljujući pomoći države Srbije i solidarnoj pomoći srpskih organizacija u Hrvatskoj, Privrednik iz godine u godinu povećava broj stipendista. Isto tako značajne prihode Privrednik ostvaruje organiziranjem dobrotvornih manifestacija i priredbi, provođenjem dobrotvornih kampanja, zatim organiziranjem dobrotvornih likovnih kolonija i aukcija, predstava, koncerata, donatorskih večeri…

Informiranje

Posljednjih godina Privrednik značajno razvija informativnu djelatnost prateći moderne trendove jednako kao i oslanjajući se na svoju višestoljetnu tradiciju informiranja. List Privrednik izlazi dva puta mjesečno, a do sada su izašla 182 broja. P-portal u prosjeku mjesečno posjeti skoro 30 hiljada jedinstvenih čitatelja koji ostvare preko 50 hiljada jedinstvenih pregleda članaka na portalu. U sklopu portala djeluje i internet Radio Privrednik, kao i podkast „Pravo glasa“. Privrednikove tribine, koje se održavaju od 2013. godine, postale su poznato okupljalište slobodnomislećih ljudi. Pored toga, Privrednik je u svojoj samostalnoj audio-video produkciji snimio više od 50 kratkih dokumentarnih filmova.

Imovina

Kao što je već rečeno, na Privrednik i njegove vrijednosti, njegovu imovinu, u prošlosti se nekoliko puta bezobzirno nasrtalo do njegovog uništenja. No, Privrednik se uvijek iznova vraćao u život. Njegov rad, rezultate, njegove vrijednosti nitko nije mogao zatrti, poreći, jer su bili humani, ali zato je državna sila i slijepa moć u dva navrata (NDH i komunistička Jugoslavija) oduzela Privredniku svu nepokretnu imovinu, koju su njegovi dobrotvori zavještali isključivo za pomoć u školovanju siromašne srpske djece, i stavila je u svoje interese i funkcije. Sadašnja vlast nema volje da ispravi tu istorijsku nepravdu i prekine lanac nepoštenog i uništavajućeg odnosa prema Privredniku. Ta imovina danas je razasuta po mnogim mjestima u Hrvatskoj. Najviše je ima u Zagrebu. Dio te imovine je u državnom vlasništvu, dio u vlasništvu lokalne samouprave, a dio uzurpiran i bespravno se koristi. U dijelu imovine u Zagrebu Privrednik je podstanar koji plaća najamninu upravo toj državi bez hrabrosti i osjećaja za (ne)pravdu. Istovremeno siromašna djeca po krajiškim prostorima nemaju osnovna sredstva za školovanje. Žive na prostorima gdje nema osnovne infrastrukture za normalan i civiliziran život. Škole su im udaljene po nekoliko kilometara bez organiziranog javnog prijevoza. Diskriminacijom Privrednika diskriminiraju se i oni najranjiviji – djeca i mladi. S jedne strane, diskriminira se Privrednik jer mu država ne vraća imovinu koja mu pripada, a s druge strane, vežu mu se ruke da pomogne djeci kojoj je pomoć neophodna i kojoj je školovanje i obrazovanje jedini put izlaska iz beznađa siromaštva.

Ipak, svim današnjim Privrednikovim dobrotvorima, stipendistima, volonterima i aktivistima mnogo je lakše nego onim generacijama koje su udarale temelje Privrednika, jer mogu stajati na ramenima velikog Vladimira Matijevića, osnivača i najvećeg Privrednikovog dobrotvora, mogu stajati na djelima dobročinstva i posvećenosti svom narodu Lazara Bačića ili Isidora Dobrovića, koji su veliki dio svoje imovine poklonili Privredniku za pomaganje u školovanju srpske djece i omladine. Biti na ovim ramenima i na ovim besmrtnim altruističkim djelima prije svega je velika čast, ali i izbor. Ali ono što je najvažnije, s njihovih moćnih ramena i s njihovih velikih djela jasno se vidi budućnost i prošlost, a sadašnjost ima čvrst orijentir.

 


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: